Kako motivirati učenike

MOŽEŠ DOBITI SVE ŠTO POŽELIŠ, AKO SI SPREMAN PLATITI CIJENU ZA TO

Učenje pomnosti

petak, 8. ožujka 2019.

To što te ništa te ne boli i što su ti svi mogući nalazi uredni ne znači ujedno da si zdrav. Nisi zdrav ako si pod stresom, zabrinut, tjeskoban, uplašen, nesiguran, razočaran...

Učenje pomnosti

...apatičan, nezadovoljan sobom, destruktivan, sklon samoozljeđivanju, depresivan.... Zdravljem se, naime, više ne smatra odsutnost bolesti, nego stanje tjelesnog i psihičkog blagostanja. Teško je biti zdrav u nezdravom društvu.

Doktorica Gordana BULJAN FLANDER, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba i udruge za pomoć zlostavljanoj i zanemarivanoj djeci Hrabri telefon, ima podatke o tome da je u Hrvatskoj svako peto dijete seksualno zlostavljano, da je 30 posto djece fizički zlostavljano i teže fizički kažnjavano, a da je 30 posto djece emocionalno zlostavljano. Istraživanja koja je prije tri godine vodila doktorica Ljubica PARADŽIK iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež pokazala su da je među petogodišnjacima (u osam zagrebačkih dječjih vrtića) njih 10 posto imalo mentalne poteškoće, a da je među dvanaestogodišnjacima (iz 15 zagrebačkih osnovnih škola) čak 19,3 posto imalo granične ili povišene rezultate. Nije Hrvatska po tomu ništa drukčija od ostatka svijeta, trend je globalni. Otprilike svako deseto dijete ima neki od poremećaja: izražen osjećaj nesigurnosti, opsesivno-kompulzivne radnje, poremećaj iz autističnog spektra, poremećaj pozornosti i hiperaktivnost, poremećaj prehrane, poremećaj spavanja, agresivno ponašanje, poremećaj komunikacije, poremećaj u prilagodbi (npr. kontrola ljutnje, izrazita tuga i plačljivost, depresija)… Tomu još treba pridodati nove ovisnosti (procijenjeno je da u Hrvatskoj ima od pedeset do sto tisuća mladih koji su ovisni o internetu) i internetska zlostavljanja, o čijem broju još nemamo čak ni procjena.

Tu smo, dakle, kad je riječ o našim učenicima. A što je s mentalnim zdravljem učitelja? Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) mentalno zdravlje definira kao stanje dobrobiti u kojem svaki čovjek shvaća svoj potencijal i može se nositi s normalnim životnim stresovima, raditi produktivno i plodonosno te može pridonositi svojoj zajednici. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) svake godine objavljuje potrošnju lijekova po dnevnim dozama lijeka na 1000. Prema njihovim podatcima čak 10 posto ljudi u Hrvatskoj svakodnevno uzima neki od lijekova za smirenje. Koliko od tih 10 posto čine učitelji? Zna se da je učiteljski posao na vrhu stresnih poslova. Teško je biti učitelj današnjim učenicima: iako su nam djeca u stanju obraditi znatno veću količinu informacija nego prijašnje generacije, zbog smanjene pozornosti i koncentracije smanjena je kvaliteta zapamćivanja, sužen opseg opažanja, a time je otežano rješavanja kompleksnih zadataka i problema. Uporaba interneta izaziva povećane aktivnosti mozga, preopterećenja čija su posljedica poremećaji raspoloženja, potreba za većom količinom podražaja iz okoline i za traženjem uzbuđenja… No to nije sve. Naši se učitelji ne nose samo s učenicima. Osim redovitoga stresnog posla u razredu i dodatnih stresora povezanih s reformom školstva (nabujalom papirologijom, lovom na značkice na Loomenu…), imaju i svoje obiteljske obveze, očekivanja, privatne račune, rokove i probleme s kojima se moraju nositi. Naposljetku, učitelji radeći svoj posao moraju voditi i rovovske ratove protiv sveprisutnih loših utjecaja elita koje se rugaju upravo onim vrijednostima na kojima se temelji dobar odgoj. Koliko je učitelja pred pucanjem od svega toga ne zna se, jer takva istraživanja nisu provedena.

I dok se mi natežemo da kurikulumom povijesti sredimo prošlost, drugi traže načine da novim kurikulumima srede – budućnost. Nastojeći pomoći svojim učenicima (i njihovim učiteljima) u borbi za mentalno zdravlje, britanska je vlada prije nekoliko tjedana odobrila proširenje kurikuluma uvođenjem novog predmeta – pomnosti (Mindfullnes) u 370 škola u Engleskoj.

O čemu je riječ? Pomnost je stanje budne, aktivne, otvorene, namjerne pozornosti usmjerene na sadašnjost. Usredotočenost na ono što doživljavaš i čime se baviš u sadašnjem trenutku. U kurikulumu engleskih škola učeničku će pomnost usmjeravati na osvješćivanje vlastitih emocija i samokontrolu. Onaj tko nauči upravljati sobom, svojim emocijama i ponašanjima, ne samo da uspješno komunicira i miroljubivo rješava konflikte i probleme u odnosima, nego i u svim ostalim životnim situacijama. Empatičan je i odgovoran. Pomna osoba – što je nama u školi posebno važno – motiviranije i uspješnije uči. Zasad će stručnjaci učenicima odabranih engleskih škola pomoći učiti razne tehnike opuštanja i disanja te ostale metode uz pomoć kojih će lakše regulirati svoje osjećaje. Kasnije, nakon 2021. godine, odlučit će hoće li se kurikulum pomnosti početi primjenjivati i u svim ostalim školama.

Što bi bilo kad bismo i mi, poput Engleza, poželjeli uvesti učenje pomnosti u škole? Bilo bi onih koji bi se odmah žestoko suprotstavili jer bi im to smrdjelo na nekršćanske tradicije i new age. Ismijali bi ideju da tehnike opuštanja, disanja i meditacije zaista mogu pomoći u oslobađanju od stresa, prevenciji nasilja i širokom spektru mentalnih poteškoća djece. Bilo bi i onih koji bi probali te prigrlili sve što na bilo koji način pomaže djeci i društvu u cjelini. Koja bi od tih dviju skupina bila glasnija i moćnija?

Vezani članci
Školski portal: Jan je ispunio moj profesionalni svijet

Jan je ispunio moj profesionalni svijet

Vjerojatno je genetika u našoj obitelji učinila onaj klik da…

Školski portal: Malo edukacije (3. dio)

Malo edukacije (3. dio)

U suradnji sa svojim pripravnicama Lanom Jager i Nevenom Petrović…

Školski portal: Malo edukacije (2. dio)

Malo edukacije (2. dio)

Ljetos sam pronašla (dobila sam preporuku u grupi Grow with…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…