Samo 2,1% učenika (uglavnom onih iz razredne nastave) kreativno i poduzetno razmišlja, uočava šanse, spremno prihvaća izazove i rizike smišljajući načine da ostvari ono što želi. Većina ostalih (čak  76 %  učenika) spremniji su čekati da ih netko zaposli, kaže što trebaju raditi i da im plaću.

Jedna od najstarijih pouka o odgovornome i poduzetnom razmišljanju je ona biblijska prispodoba o talentima i slugama: 

»Čovjek, polazeći na put, dozva sluge i dade im svoj imetak. Jednomu dade pet talenata, drugomu dva, a trećemu jedan – svakomu po njegovoj sposobnosti. I otputova. Onaj koji je primio pet talenata odmah ode, upotrijebi ih i stekne drugih pet. Isto tako i onaj sa dva stekne druga dva. Onaj naprotiv koji je primio jedan ode, otkopa zemlju i sakri novac gospodarov. Nakon dugo vremena dođe gospodar tih slugu i zatraži od njih račun. Pristupi mu onaj što je primio pet talenata i donese drugih pet govoreći: ‘Gospodaru! Pet si mi talenata predao. Evo, drugih sam pet talenata stekao!’ Reče mu gospodar: ‘Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga!’ Pristupi i onaj sa dva talenta te reče: ‘Gospodaru! Dva si mi talenta predao. Evo, druga sam dva talenta stekao!’ Reče mu gospodar: ‘Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga.’A pristupi i onaj koji je primio jedan talenat te reče: ‘Gospodaru! Znadoh te: čovjek si strog, žanješ gdje nisi sijao i kupiš gdje nisi vijao. Pobojah se stoga, odoh i sakrih talenat tvoj u zemlju. Evo ti tvoje!’ A gospodar mu reče: ‘Slugo zli i lijeni! Znao si da žanjem gdje nisam sijao i kupim gdje nisam vijao! Trebalo je dakle da uložiš moj novac kod novčara i ja bih po povratku izvadio svoje s dobitkom.’‘Uzmite stoga od njega talenat i podajte onomu koji ih ima deset. Doista, onomu koji ima još će se dati, neka ima u izobilju, a od onoga koji nema oduzet će se i ono što ima. A beskorisnoga slugu izbacite van u tamu. Ondje će biti plač i škrgut zubi.’« (Mt 25, 14-30).

Kako dijete učiti da bude poduzetno i inovativno?

• Možemo dati djetetu pet kuna i reći mu da kupi vrećicu sjemena, uzgoji rasad, proda ga i za tri nam mjeseca vrati dvostruko više nego što smo mu dali. To je relativno lak zadatak, ali je neopisivo korisna lekcija: dijete će morati naučiti planirati poslove, vrijeme i troškove, naučit će da nema rezultata preko noći i bez truda, naučit će da uloženih pet kuna može udesetorostručiti, ali da mu tih pet kuna može i propasti ako ne pronađe način da zaštiti svoje presadnice od mraza, ako ih ne zalijeva dobro, ako ne nađe kupca za njih… Steći će dragocjeno iskustvo razmišljanja, rješavanja problema, ustrajnosti i traženja načina da bude što uspješnije.
• Možemo dati djetetu pet kuna ne dajući mu savjeta u što da ih uloži, a tražiti da nam za tri mjeseca vrati desetorostruko. U tom će slučaju morati više domišljati, biti kreativnije, odlučnije i upornije.
• A možemo i ne dati djetetu pet kuna sve dok nam uvjerljivo ne predstavi svoj razrađeni plan o tome kako će ih uložiti i umnožiti i koliko će nam nakon tri mjeseca vratiti.

Robert Kiyosaki, autor poduzetničkih megauspješnica, na pitanje kako se obogatiti ulaganjem kad imaš vrlo malo novca, uvijek je odgovarao ovako: Nije NOVAC to što ulažeš. Ulažeš svoju PAMET, razmišljanje, ideje, znanje… Kad znaš što želiš postići  i što treba učiniti, pronaći ćeš način kako se povezati s ljudima koji ti u tomu mogu pomoći i doći ćeš do sredstava koja su ti potrebna za ulaganje.

Zaista zvuči okrutno kad se kaže da je siromaštvo posljedica financijske nepismenosti, nepoduzetnosti i neinventivnosti. Puno bolje zvuči kad se kaže da je bogatstvo posljedica financijske pismenosti, poduzetnosti i inventivnosti, zar ne? Šalu na stranu, najbolje od svega jest da se i financijska pismenost i poduzetnost i inventivnost – mogu naučiti.

Piše: Dinka JURIČIĆ