Kako motivirati učenike

UTAPAMO SE U INFORMACIJAMA, A GLADNI SMO ZNANJA (J. NAISBITT)

Zamke informacijskoga doba

utorak, 10. siječnja 2017.

Iako smo okruženi sve većim gomilama digitalnih uređaja, zapravo više ne živimo u informatičkome dobu. Doba u kojem živimo je INFORMACIJSKO. Golema je to razlika. Informatičko nam je doba informacije učinilo beskrajno...

Zamke informacijskoga doba

...lako dostupnima i omogućilo je stvaranje golemih i dobro organiziranih repozitorija. Međutim sad, u informacijsko doba, ključne postaju vještine razmišljanja neophodne za suvislo, praktično iskorištavanje informacija koje nas sa svih strana zapljuskuju i obrana od onih koji su tom vještinom ovladali kako bi nas – manipulirajući  našim strahovima, nesigurnostima i dvojbama – učinili KUPCIMA svojih roba, ideja, svjetonazora.

Gustoća i posvudašnjost informacija svijet su učinile velikim selom i dovele do mnoštva globalnih izazova s kojima se ni odrasli ljudi često ne znaju nositi. Kad djeca preuzmu predrasude i isključivosti odraslih, povjeruju u njih i učine ih svojim svjetonazorom – počinje tragedija. Promislimo samo o ovih šest izazova:

Svoj prvi ovogodišnji blog, Tim Elmore posvetio je upravo tim globalnim izazovima.  Pogledajte OVDJE.

Uz svaki izazov nabraja što djeca Z generacije iz njega mogu naučiti, ali i u koje zamke mogu upasti.

1. PLURALIZAM – otvara djecu različitim svjetonazorima. To ih može učiti tolerantnijima, ali samo ako im prije toga pomognemo razviti naviku kritičkoga promišljanja. Bez te navike razmišljanja postat će povodljivi i odličan materijal za manipuliranje.

2. MULTIKULTURALIZAM – može djecu naučiti cijeniti drukčije od sebe i prihvaćati ih, ali ih može učiniti isključivima, ksenofobičnima, rasistima. Može ih potaknuti da razviju zdrav odnos prema vlastitome nacionalnom identitetu, ali ih može i potaknuti da zaborave na vlastiti identitet, odreknu ga se i priklone nekom „prestižnijem“.

3. MATERIJALIZAM – dobro je kad djeca iz primjera oko sebe mogu naučiti da su rad i materijalno blagostanje u uzjamnome odnosu pa ih to nauči cijeniti rad i razvijati radne navike. Međutim,  jako je loše kad uoče da nije bitan rad, da su za postizanje materijalnoga  blagostanja puno važniji kumovi, rođaci, lopovluk, nepoštenje, korupcija i – „sreća“.

4. RELATIVIZAM – zgodno je kad dijete nauči da zlatno tele dolazi u mnoštvu najrazličitijih oblika i da ništa ne mogu i ne smiju uzimati zdravo za gotovo. Zgodno je kad steknu naviku kritičkoga vrednovanja različitih izvora i konteksta iz kojih stižu informacije, ali je loše kad nekritički odbace sve autoritete i tradicije pa od vlastitih prosudbi i sklonosti učine aršin kojim sve mjere. 

5. SOCIJALNI PROGRESIVIZAM – divno je kad djeca počnu osjećati odgovornosti za zajedničko dobro i aktivno se uključe u gradnju boljega svijeta. Loše je kad izolirani u samoći iza svojih zaslona povjeruju da su lajkanje i šeranje dovoljni da bi svijet činili boljim. Neopisivo je loše kad se poistovjete s virtualnim svjetovima i doista počnu živjeti Second Life.

6. PRAGMATIZAM – granicom odraslosti djece smatramo trenutak kad počnu razmišljati realno i praktično, kad prestanu „živjeti u oblacima“, kad se prestanu igrati i sanjariti te počnu raditi nešto „korisno“. Time granicu odraslosti zapravo činimo granicom stresa. Dok ih tjeramo da trče za onim što je korisno, oni polako zaborave sanjariti, maštati, uživati u svojim hobijima, malim radostima... zaborave puniti baterije i počinju se pretvarati u starce i prije dvadesete.

Vidite li čemu je bilo sve ovo nabrajanje danas? Na što se svodi cijela zadaća nas kao učitelja i kao roditelja? U svijetu koji se guši informacijama, a istovremeno čezne za znanjem, besmisleno je gubiti vrijeme prepričavajući djeci informacije do kojih sami mogu doći. Ono što ih računala ne mogu naučiti, ono što nitko osim nas ne može učiniti da ih pripremi za izazove informacijskoga doba jest: NAUČITI IH RAZMIŠLJATI.

Cijeli smisao učiteljskoga i roditeljskoga posla u informacijsko doba upravo je to – naučiti djecu razmišljati. Dakako, svatko od nas sebi mora sasvim iskreno postaviti pitanje o tome je li već spreman za taj izazov ili prije toga i sam mora malo poraditi na svojim vještinama razmišljanja.  

Piše: Dinka JURIČIĆ

 

Vezani članci
Školski portal: O jedinicama

O jedinicama

Nema goreg stresora za učitelja od učenika koji uporno na…

Školski portal: Podrezivači krila vs. učitelji mačevanja

Podrezivači krila vs. učitelji mačevanja

Katkad stigne i do četrdesete, a još ne razmišlja samostalno,…

Školski portal: Ikea efekt u poučavanju

Ikea efekt u poučavanju

...najlakši i najbrži način da bez puno muke obave zadano.…

Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Održana Mala škola robotike

Održana Mala škola robotike

...u suradnji s Hrvatskim robotičkim savezom…

Školski portal: Mali Poljaci, Slovenci i Grci oduševljeni Baranjom!

Mali Poljaci, Slovenci i Grci oduševljeni Baranjom!

…zaključila je Anita Dabrowska, međunarodna koordinatorica…

Školski portal: Nastavlja se projekt Garaža kulture

Nastavlja se projekt Garaža kulture

Nakon što je u prosincu 2016.…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…

E-priručnik Školske knjige

E-priručnik Školske knjige

E-priručnik jest predivan digitalni svijet koji…