Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).​
ZA BISTRE I ZNATIŽELJNE GLAVE
Je li povijest mogla biti drugačija da…
objavljeno: 9. veljače 2017.

…da nije zapuhao vjetar

Kublaj-kan je sedamdesetih godina 13. stoljeća pokušavao osvojiti Japan. Mongolska vojska imala je bolje oružje i taktiku, ali samuraji su se hrabro borili pa su Mongoli bili prisiljeni na povlačenje na brodove na kraju dana. Te je noći strašni tajfun poharao obalu i uništio većinu mongolskih brodova na kojima se utopilo oko 13.000 vojnika. Zato je mongolska vojska odustala od napada i povukla se. Tada su Japanci počeli vjerovati da im je Bog poslao vjetar i počeli su govoriti o vjetru prozvanom kamikaze (božanski vjetar). U očekivanju novog mongolskog napada Japanci su počeli graditi visoke zidove uz obalu kako bi se lakše obranili. Nakon sedam godina uslijedio je novi mongolski pokušaj, 1281. godine. Krenulo je na Japan mnoštvo brodova i 140.000 mongolskih ratnika. Bili su uvjereni da će ovaj put uspjeti. Nakon gotovo dva mjeseca iscrpljujuće bitke izgledalo je da bi Mongoli mogli pobijediti. Ali, onda je japanskoj vojsci ponovno pomogao olujni vjetar. Obrušio se na mongolsku flotu i uništio većinu brodova i vojsku na njima. Od četiri tisuće brodova samo ih je dio mogao otploviti i potražiti spas na korejskoj obali. Opet su nakon tog tajfuna počelo govoriti o božanskom vjetru. Da ih jednom spasi tajfun, moglo je biti slučajno, ali dva puta… Bili su uvjereni da je tajfun prizvao car koji je otišao na hodočašće i molio za božansku pomoć. A da nije bilo tajfuna…

…da nije bilo pomrčine Sunca ?


Rijeka Halys

■ Najstariji događaj u ljudskoj povijesti za koji se zna točan datum je bitka u kojoj su se trebale sukobiti vojske Lidije i Medije, koje su vodili vladari Allyates II. i Cyaxares. Ta je bitka prekinuta zbog potpune pomrčine Sunca. To je preplašilo obje zaraćene strane i shvatili su je kao znak kako bogovi žele da se borba prekine. Tako je završio 15-godišnji rat. Astronomi su računali unazad i odredili dan kad se potpuna pomrčina Sunca mogla vidjeti u Maloj Aziji u tom stoljeću. Određen je točan datum bitke kod rijeke Halys (danas Kizilirmak u Turskoj) ili Bitke pomrčine, kako je u povijest ušla – 28. svibnja 585. prije Krista. A da nije bila pomrčina…

…da Kolumbo nije znao za pomrčinu Mjeseca

Theodor de Bry (1594.): Iskrcavanje Kolumba 1492.

■ Na posljednjem putovanju, na koje je krenuo 9. svibnja 1502., Kolumbo (1451. – 1506.), krstareći obalom Srednje Amerike, uzaludno je tražio prolaz za Indiju. Sve je završilo tako da se napokon iskrcao na obalu Jamajke. Brodovi su bili u takvom stanju da je daljnja plovidba bila nemoguća. Sam Kolumbo je bio iznemogao i bolestan. U početku su domorodci isporučivali namirnice, ali početkom 1504. godine odbili su dalje hraniti Europljane. Tada se Kolumbo dosjetio da su astronomi predvidjeli pomrčinu Mjeseca, pa im je zaprijetio da će izazvati ljutnju bogova ako odbiju Europljane opskrbiti hranom. Najavio im je da će sljedeće noći vidjeti koliko je i Mjesec bijesan. I zaista, ”prijetnja” se ostvarila – 28. veljače 1504. nastupila je pomrčina Mjeseca, a Indijance je obuzeo smrtni strah i otad su pazili da ne uskrate nešto onima kojima su bogovi naklonjeni. Tako je Kolumbo spasio sebe i svoju posadu od smrti i gladi nakon iskrcavanja na Jamajku. A da nije znao za tu pomrčinu…

…da su Napoleonovi vojnici imali drugačije gumbe?

Adolph Northen: Napoleonov povratak iz Moskve
■ Napoleon je sa 691 500 vojnika krenuo u 1812. u osvajanje Rusije. Nakon svega šest mjeseci broj njegovih vojnika spao je na samo 22 000 a i oni su teško izdržavali rusku zimu, glad i prljavštinu. Iako svi hvale taktiku generala Kutuzova, za poraz je bila kriva i neadekvatna oprema francuske vojske. Neki smatraju da je jedan od uzroka poraza bilo i to što su gumbi na francuskim uniformama bili izrađeni od kositra koji se na niskim temperaturama raspada u prah. Iako za to treba dosta vremena čak i pri strašnoj ruskoj zimi. Po nekima je ta tvrdnja ipak pretjerana. Ali da su na francuskim uniformama bili gumbi od nekog drugog materijala…

…da se nije zaledilo more

■ U Nizozemskoj je 1795. godine vladala tako oštra zima da se u noći 23. siječnja dogodilo nešto veoma neobično – “pomorska” bitka između nizozemske flote i francuske konjice. Naime, plitki zaljev na Sjevernom moru na sjeverozapadu Nizozemske, Zuiderzee, te se noći zaledio pa se nizozemska flota našla okovana ledom. Francuska konjica je lako došla do njih i zarobila 14 nizozemskih brodova i 850 topova. To zarobljavanje brodova konjicom je vrlo rijedak pothvat u vojnoj povijesti. A da nije bila oštra zima…

…da rakovi nisu šuškali

■ Kolumbovim iskrcavanjem 1494. Jamajku zauzimaju Španjolci. Godine 1654. Englezi su je namjeravali preoteti Španjolcima. Iskrcali su se na obalu i sakrili, a odjednom su čuli glasno šuštanje u šašu uz obalu i pomislili da su to vojnici koji ih čekaju u zasjedi. Brzo su se povukli. Tek kasnije su doznali da je šuštanje dolazilo od mnogobrojnih rakova koji su tu bili. Englezi su ipak preoteli Jamajku Španjolcima 1655. godine. Ali, da nisu rakovi šuškali…

…da se Egejsko more nije uzburkalo

Grčki i perzijski vojnik se bore, Nacionalni arheološki muzej u Ateni
■ Perzijska vojska kralja Darija krenula je 492. prije Krista, pod zapovjedništvom Darijevog zeta Mardonija, na Grčku. Velika flota s tisućama vojnika plovila je mirno do poluotoka Atosa, a tada se Egejsko more naglo uzburkalo. Nastali su veliki valovi zbog jakog vjetra i počeli ljuljati perzijske brodove. Perzijanci nisu poznavali grčku obalu ni vremenske prilike. Nisu na vrijeme prepoznali dolazak oluje pa se nisu ni sklonili. Reagirali su prekasno. Valovi su se poigravali brodovima odnoseći sve s njih. Vjetar im je lomio jarbole i kidao jedra. Ubrzo je na dno mora pošlo 300 brodova i tisuće vojnika. Zabilježeno je da ni jedna pomorska bitka nije učinila takvu pustoš. Kada se more smirilo, zapovjednik Mardonije je, vidjevši sav taj užas, preostale brodove uputio prema Perziji. A da nije bilo vjetra I velikih valova…
…………………
PRIREDILA: Snježana STANIN
Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).