Jezera i njihove obale su jedinstvene i izuzetno važne karike u eko-sustavu prirode i ljudi. Mnoge zajednice ljudi koje žive uz jezera uvelike ovise o njihovoj bioraznolikosti i prirodnim procesima po pitanju vode, hrane i općenito načina života. U starogrčkom jeziku imena jezera i mora uvijek su bila ženskog, a rijeke i potoci uvijek muškog roda jer su stari Grci smatrali ženskim sve što miruje, a muškim sve što se kreće. Jezera miruju jer razina vode postaje stabilna kada se uspostavi ravnoteža između količine vode koja pritječe u jezera i one koja se gubi. Cjelokupna površina svih prirodnih jezera procjenjuje se na 2.682.000 četvornih kilometara ili oko 1,8 posto kopnene površine. Nekadašnji SSSR mogao se pohvaliti da ima čak 250.000 jezera. ”Zemlja tisuću jezera”, kako nazivaju Finsku, ima ih više od 60.000, a obuhvaćaju oko 9 posto njezine površine.

Najveća površina slatke vode na Zemlji, sa 246.500 četvornih kilometara, sustav je Velikih jezera (Great Lakes) u Kanadi i SAD-u. Tih pet Velikih jezera spadaju u 18 najvećih svjetskih jezera po volumenu i površini. Kad bi voda Velikih jezera prekrila površinu svih država SAD-a, bila bi duboka 2,9 metara. Obalno područje velikih jezera (uključujući otoke) dugo je 16.000 kilometara.

Limnologija, znanost koja se bavi proučavanjem jezera, podijelila ih je s obzirom na način postanka na tektonska, nastala tektonskim spuštanjem dijelova zemljine kore, vulkanska, nastala u kraterima vulkana, glacijalna (ledenjačka), stvorena na mjestima odakle su polazili ledenjaci ili između ledenjačkih morena, krška – nastala u kršu i reliktnajezera, što su ostaci nekadašnjih većih mora koja su se regresijom povukla. Veliki dio jezera je glacijalnog podrijetla. Takva su jezera u područjima Sjeverne Amerike i Euroazije, u kojima je nekada bilo ledenjaka. Među nekoliko najdubljih, najstarijih i najvećih kopnenih voda su tektonska jezera. U geološkom smislu većina jezera je mlađe dobi, a samo njih 14 je starije od milijun godina.

 1. Najveće poznato podzemno jezero je Drachenhauchloch (Zmajev dah) u špilji pokraj Grootfonteina u Namibiji, u Africi. Otkriveno je 1986. godine. Kada je u travnju 1991. godine mjereno, ustanovljeno je da mu je ukupna površina 2,61 hektar. Površina jezera je na dubini oko 66 metara ispod zemlje, a ono je duboko oko 84 metra.

2. Najstarije slatkovodno jezero na Zemlji je Bajkalsko jezero. Nastalo je prije 20-25 milijuna godina. Ispunjava udolinu nastalu vodoravnim razdvajanjem dviju tektonskih ploča. Ujedno je i najdublje jezero na svijetu. Godine 1974. dubina izmjerena kod Olkhonske rasjekline bila je 1637 metara, od kojih je 1181 metar ispod razine mora. Zbog tektonskih pomicanja to se jezero stalno produbljuje, a bazen mu se proširuje oko dva centimetra godišnje. To je ujedno i najveći spremnik slatke vode. Njegov se obujam procjenjuje na 24.000 kubičnih kilometara.

3. Najslanije jezero je Don Juan Pond u dolini Wright na Antarktiku. Sadrži toliko soli da ostaje tekuće čak i pri niskim temperaturama, pa i na -53 ˚C. Najveći salinitet je 40,2 posto (Mrtvo more “samo” 30 %) , što je u prosjeku 3,38 posto od ukupnog saliniteta svih mora svijeta.

4. Najveće jezero na svijetu(ili najveće kopneno more) je Kaspijsko more. Prostire se između Rusije, Irana, Turkmenistana, Azerbejdžana i Kazahstana. Dugo je 1225 km, a površina mu je 371.800 četvornih kilometara. Najveća mu je dubina 1025 metara, a površina mu je 28,5 metara ispod razine mora. Procjenjuje se da sadrži 89.600 kubičnih kilometara. Voda u jezeru je slana.

5. Najveće slatkovodno jezero je Lake Superior ili Gornje jezero, anajdublje je (395 metara) od pet Velikih jezera u Sjevernoj Americi. Njegova je površina 82.382 četvorna kilometra. Nalazi se 180 metara iznad morske razine. Pripada Kanadi i SAD-u.

6. Najdulje jezero je Tanganjika u istočnoj Africi. Dugo je 655 kilometara. Tektonskog je podrijetla. Nastalo je za tercijara u centralnom afričkom jarku. Duboko je 1435 metara, pa je iza Bajkalskog jezera najdublje jezero na Zemlji (kriptodepresija).

7. Najveće planinsko jezero, a ujedno i najviše plovno jezero je Titicaca. Na nadmorskoj je visini od 3812 metra u južnoameričkim Andama. Dijele ga Bolivija i Peru. Protočno je – u njega utječe rijeka Rams, a rijeka Desaguadero otječe iz njega nizvodno u slano jezero Popo.

8. Najviše jezero je Nam Co. To je slano jezero u središnjem Tibetu, sjeverozapadno od Lhase, glavnog grada kineske autonomne pokrajine Tibet. Na visini je 4627 metara, a površina mu je 2461 četvorni kilometar.

9. Najneobičnije jezero je na otoku Kildin u Artičkom moru. Jedinstveno je na svijetu, ima pet slojeva koji se ne miješaju. U prvom sloju, debljine metar, slatka je voda. U drugom sloju, 3-4 metra debljine, voda je slatkasta, a u trećem je (12 m) sloj slane vode. U četvrtom je sloju voda ružičasta, a u petom sumporna.

10. Najveće jezero u jezeru je Manitou, s površinom od 106 četvornih kilometara, na otoku Manitoulinu, čija je površina 2766 četvornih kilometara, u kanadskom dijelu jezera Huron.

11. Najdublja kopnena depresija je obala Mrtvog mora na 397 metra ispod razine Sredozemnog mora. Zbog velike slanosti je bez biljnih i životinjskih organizama, pa mu odatle i ime. Prostire se između Izraela i Jordana. Najveći mu je pritok rijeka Jordan. Dugo je 76 km, a prosječna mu je širina 16 km.

12. I Amerikanci imaju svoje Mrtvo more. To je Veliko slano jezero – Great Salt Lake. Salinitet mu je 27 posto, dugo je 100, a široko 48 km i proteže se sjevernim dijelom države Utah. Nekad je zauzimalo oko 52.000 četvornih kilometara i protezalo se duboko u Nevadu i Idaho. Bilo je duboko gotovo 305 metara, a danas je dubina jedva pet metara. Budući da je obala jezera vrlo niska, svaka iznenadna promjena u količini vode koja ulazi u jezero neposredno utječe na njegovu veličinu. Promjene u priljevu i isparavanju prouzročile su spuštanje razine oko 60 centimetara svake godine.

13. Na obali jezera Nyos u Kamerunu ugušilo se 21. kolovoza 1986. godine 1746 stanovnika i mnoštvo životinja od oblaka ugljičnog dioksida koje je ispustilo jezero, a pretpostavlja se da je uzrok erupcija vulkana ispod njega. Stoga se to jezero naziva najsmrtonosnijim jezerom na svijetu.

14. Asfaltno jezerona Trinidadu, čiji je opseg četiri kilometra, umjesto vode napunjeno je asfaltom.

15. Jezero Blaubeuren u Njemačkoj je intenzivno tamnoplavo, poput tinte. Oni koji su iz radoznalosti stavili vodu jezera u nalivpero tvrde da se tom vodom može pisati.

16. Jezero Amroat, u Indiji, iz neobjašnjivih razloga puni se vodom tek svake treće godine, a u međuvremenu je potpuno suho.

17. Jezero Mashi, u Japanu, ima tako bistru vodu da se može s lakoćom vidjeti do dubine od 42 metara.

 18. Crveno i Modro jezero su dva imotska jezera koja su hidrografski i geomorfološki prirodni fenomeni. Nastala su u veličanstvenim podzemnim špiljama koje su se zatim urušile i time otvorile pogled jezerima odozgo. Modro jezero, dimenzija 800 x 500 metara, na sjeverozapadnom je rubu Imotskog u 200 metara dubokom lijevku. Samo kilometar dalje je Crveno jezero, koje izgleda poput golemog bunara promjera oko 200 metara i dubine oko 500 metara bez mogućnosti prilaza. Jezera su imena dobila po boji stijena koje ih okružuju.

19. Jezero Eyre, najveće u unutrašnjosti Australije, leži 12 metara ispod razine mora. U njega ne utječe ni jedna rijeka, a na njegovim obalama nema izvora i stoga se puni samo za vrijeme kišne sezone. U sušnim razdobljima pretvara se u veliku, plitku baru.

20. Najveće kratersko jezero vulkanskog podrijetla je Toba na indonezijskom otoku Sumatri. Nastalo je prije 70.000 godina, a ima golemu površino od oko 1000 četvornih kilometara. 

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).