Za bistre i znatiželjne glave

SRETNA NOVA 2016.

Kad otkuca ponoć

četvrtak, 31. prosinca 2015.

Nova godina ne dolazi istodobno na svim meridijanima. Ona najprije stiže na takozvanu datumsku granicu koja je na 180. stupnju geografske dužine i to po našem vremenu u 11.00 sati prije podne 31. prosinca.

Kad otkuca ponoć

Tu ''prvu'' Novu godinu gotovo nitko ne dočekuje jer 180. meridijan prolazi cijelom svojom duljinom preko Tihog oceana. Siječe samo mali otok u Sjevernom ledenom moru i krajnji sjevernoistočni rt Azije.

Odatle Nova godina kreće preko Australije, Azije, Europe, Afrike i Amerike sve do druge strane datumske granice.

Kad Nova godina stigne, kad ponoć počne otkucavati, ljudi je u raznim krajevima dočekuju na razne načine.

■ U Engleskoj između prvog i posljednjeg otkucaja sata treba biti brz i napisati tri želje na komadiću svilenog papira, taj papirić spaliti, pepeo usuti u čašu vina pa čašu ispiti do dna. U tom slučaju, vjeruje se, postoji mogućnost da se jedna od tih želja ispuni.

■ U Španjolskoj i na Kubi prigodom svakog otkucaja sata koji označava ponoć treba pregristi po jedno zrno grožđa.

■ U Peruu je tradicija da se za Novu godinu nosi žuto donje rublje.

■ U Rusiji, kad otkuca ponoć, djevojke izlaze iz kuća i prvog prolaznika kojeg sretnu zapitaju za prezime. To je običaj koji potječe iz starog vjerovanja da će joj se muž prezivati kao i prvi prolaznik u novogodišnjoj noći.

■ U Iranu se obitelji okupljaju oko svečano ukrašenog stola na kojemu mora biti čaša. U njoj plivaju jedan zeleni list i živa ribica – simbol života i dugovječnosti. U trenutku kad topovi objave kraj stare godine svatko treba držati u ruci srebrni novčić jer se vjeruje da će onaj tko to ne učini cijelu godinu provesti u tuđini.

■ U Japanu, da bi se osigurala sreća u Novoj godini, prije nego što ona počne, treba vratiti sve dugove.

 ....................

OBIČAJ SLAVLJENJA NOVE GODINE U EUROPI POTJEČE IZ STAROG RIMA

Tom prigodom Rimljani su darivali bogu Janusu, bogu kraja i početka kojega su smatrali zaštitnikom sreće i posjeda (po kojemu su nazvali prvi mjesec), meso i sol, tamjan i vino.

Prvog dana nove godine rimske kuće osvanule bi ukrašene lovorom i vijencima od borovih i palminih grančica. Osim toga, Rimljani su se uzajamno darivali, slali jedni drugima i posebno ukrašene tablice od pečene ilovače, takozvane strene, na kojima su bile ispisane najljepše želje za godinu koja počinje.

....................

  •  Nova godina se nije u Europi uvijek slavila 1. siječnja.

Tako je zabilježeno da je u Rusiji, po starom običaju, ruski car Petar I. dočekao 1. rujna u moskovskom Kremlju novu 7208. godinu ''od stvaranja svijeta''.

A 15.prosinca uz svečane zvuke bubnja glasnici su objavili narodu carski ukaz prema kojemu će se ubuduće početak nove godine računati ne od 1. rujna, nego od 1. siječnja . I zaista, 1. siječnja plotunom iz 200 topova oglašen je u Moskvi početak 1700. godine.

U Engleskoj se tada Nova godina još dočekivala po starom 25. ožujka. Tek pola stoljeća kasnije, nakon dugih i žučnih rasprava, engleski parlament je odlučio da početak 1752. godine pomakne unaprijed na 1. siječnja. Vijest o toj reformi dočekana je s negodovanjem. ''Zašto su nam skratili 1751. godinu? – uzbuđeno su vikali Englezi. – ''Vratite nam naša tri mjeseca''! Posebno su se uzbuđivale dame koje su odjednom postale starije tri mjeseca i 25 dana.

Francuska, Španjolska, Portugal i Italija prihvatile su današnji gregorijanski kalendar, prema kojem je Nova godina 1. siječnja, 1582. godine.

Austrija je novi kalendar prihvatila 1584., a Mađarska 1587.godine.

....................

BILO JE I TOGA

 Rimski imperator Vitelius kupio je jednu minutu za svotu koja bi se danas mogla izraziti stotinama milijardi. Taj je novac dao Flamenu, glavnom svećeniku provincije Galije, čija je dužnost bila da odredi točan početak i kraj proljeća. Potplaćeni svećenik produljio je proljeće 86. godine jednu minutu i Vitelius se od tada mogao hvaliti kako je kupio ono što se ne može kupiti – vrijeme.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnik mentor. Predaje fiziku u OŠ Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas, za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je tri radio kviza (više od 200 emisija).    

 

 

 

Vezani članci
Školski portal: Baš nisu imali sreće

Baš nisu imali sreće

Jedan od najvažnijih pjesnika kineske književnosti Li Po (701. –…

Školski portal: Ah, ta vjerovanja

Ah, ta vjerovanja

■ Majmuni na Gibraltaru Berberski makaki  je vrsta majmuna koja…

Školski portal: Čarobna bijela pjena

Čarobna bijela pjena

Popularno i najstarije alkoholno piće „čarobne bijele pjene” s malom…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Izrada kostima za maškare i sudjelovanje u pokladnim svečanostima

Izrada kostima za maškare i sudjelovanje u pokladnim svečanostima

Maškaranje u Imotskom vuče svoje početke…

Školski portal: Za ljepši tjedan igrokaz jedan

Za ljepši tjedan igrokaz jedan

IZGUBLJENA SVJETILJKA  …………… o O o …………… NAPISALA…

Školski portal: Zahvaljujući mobilnosti SLAMathic Drnjani boravili u Ateni

Zahvaljujući mobilnosti SLAMathic Drnjani boravili u Ateni

Svrha je projekta popularizacija STEM područja,…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…