OBUZET ZVUKOM ORGULJA

Talijanski skladatelj Giuseppe Verdi (1813. – 1901.), rano je pokazao zanimanje za glazbu. Seoski učitelj, koji je bio orguljaš, počeo je raditi s njim kad je Verdi napunio četiri godine. Učio ga je svirati orgulje po sluhu, a poučavao ga je i osnovama latinskog i talijanskog jezika. U šestoj godini dječak je pošao u školu i bio dobar učenik, a orgulje je i dalje nastavio svirati. U sedmoj je godini išao kod svećenika da bi učio čitati, pisati i računati. Sve je išlo dobro do jednog dana… Budući da je tijekom mise bio obuzet zvukom orgulja, nije čuo kako je svećenik zatražio da mu doda bočicu s uljem. Svećenik ga je šutnuo, a Verdi je pao pred oltar i pred svima viknuo na njega: “Dabogda te grom spržio“. To je bio pravi skandal, naročito stoga što je nekoliko godina kasnije, tijekom jake oluje, grom udario u crkvu i ubio nekoliko ljudi, a među njima i tog svećenika. Verdi je zbog oluje tada zakasnio na misu.

 SAMOUKI IZUMITELJ

George Stephenson (1781. – 1848.), engleski inženjer i izumitelj, bio je potpuno samouk i nikada nije stekao teorijsku naobrazbu. Umjesto u školskim klupama, Stephenson se mučio čuvajući krave, okopavajući repu i razvrstavajući ugljen. Sa 14 godina zaposlio se kao pomoćni radnik u rudniku ugljena. U sedamnaestoj godini postao je nadglednik strojeva. Dodatno je zarađivao krpajući cipele i nije odustajao od ambicije da jednog dana postane strojovođa. Sa 18 godina još je bio nepismen, ali je uspio odvajati četiri penija tjedno za vikara Andreasa Robertsona, koji je u večernjoj školi držao satove pisanja, čitanja i računanja. Vlastitim je snagama u praksi produbio svoje tehničko umijeće. Godine 1812. promaknut je u rudarskog inženjera, a 1814. konstruirao svoju prvu lokomotivu My Lord.

 NAKON OSNOVNE ŠKOLE UPISAO LIKOVNU AKADEMIJU

Španjolski slikar Pablo Picasso (1881. – 1973.), jedan od najistaknutijih slikara 20. stoljeća, rano je pokazivao želju za crtanjem. Kad je pošao u školu, na satovima je uglavnom crtao što bi mu palo napamet. Srećom, ravnatelj škole pokazao je razumijevanje za njegovu neukrotivu prirodu i budući je slikar dolazio u školu i odlazio iz nje kako je želio. Njegovi su dječji radovi bili slični radovima akademskih slikara, pa je nakon osnovne škole upisao likovnu akademiju položivši ispite u istom danu. Iako je bio najmlađi, umjetnički je bio godinama ispred kolega u razredu (koji su bili 5-6 godina stariji od njega). Ali, Picasso nije mogao podnijeti disciplinu i zato je često bio kažnjavan jer tamo nisu imali razumijevanja poput njegova ravnatelja iz osnovne škole.

 SA ŠIBOM PRVI DAN U ŠKOLI

Američki pisac Mark Twain (1835. – 1910.) bio je kao dijete vrlo zločest. Činio je razne nestašluke pa su ga roditelji često kažnjavali. Prvi dan u školi pamtio je po kazni. Šibu za kažnjavanje morao je sam izabrati i donijeti je učitelju. Je li to utjecalo na njega pa kasnije baš i nije bio uzoran učenik? Nije dugo izdržao pa je napustio školu u dvanaestoj godini života.  

U JEDNOM TJEDNU SVLADAO CJELOKUPNU GEOMETRIJU

Robert Hooke (1635. – 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj, bio je vrlo bistar dječak – u jednom tjednu svladao je cjelokupnu geometriju i naučio svirati 20 skladbi za orgulje. Bio je jako zainteresiran za mehaniku i izradu nacrta. Zabilježeno je da je jednom rastavio brončani sat i uspio napraviti kopiju od drva, koja je dosta dobro radila.

ODE I ZAISTA POSTANE KRALJ

Francuski književnik Honoré de Balzac (1799. – 1850) nije baš volio učenje, pa je jedva uspio završiti školu. Otac mu je savjetovao da nastavi rad u odvjetničkom uredu, no on je odbio i rekao da će se radije baviti  pisanjem.

– U književnosti trebaš biti kralj ako misliš od toga živjeti, a ne zidarski šegrt – objasnio mu otac.

– Pa, dobro, bit ću kralj! – odbrusi mu mladi Balzac, ode i zaista postane kralj.

 OD NEMIRNOG I NEPOSLUŠNOG UČENIKA DO JEDNOG OD NAJVEĆIH ROMANOPISACA

Gustave Flaubert (1821. – 1880.) pohađao je internat Kraljevske škole u Rouenu. Tamo je bio neposlušan i nemiran. Po uspjehu je često bio među posljednjima, ali zato uvijek prvi iz povijesti. Učitelji su ga proganjali i kažnjavali. Imao je problema s profesorom francuskog. Ali, malo-pomalo, Gustave je uz njegovu pomoć počeo napredovati i puno čitati. U sedamnaestoj je godini izišao iz internata i upisao treći razred gimnazije. Iz gimnazije je izbačen, ali je ipak uspio položiti maturu. Tada se upisao na Pravni fakultet, ali nakon neuspjeha odustaje. Zatim je imao samo jednu želju – postati književnik. I u tome je uspio. Postao je jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.

…………

PRIREDILA: Snježana STANIN