Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).​
ZA BISTRE I ZNATIŽELJNE GLAVE
Kad su oni bili mali…
objavljeno: 21. travnja 2016.

TRI PUTA NA PRIJEMNI ISPIT ZA KRALJEVSKU VOJNU AKADEMIJU

 

Mali Winston Churchill (1874. – 1965.), budući slavni britanski političar, državnik, pisac, kao dijete je tepao pa su mu se djeca rugala. U školi nije bio dobar učenik – smatrali su da je priglup. Kad god mali Churchill ne bi znao lekciju, dobio bi batine, pa je stoga jednog dana u znak protesta razderao ravnateljev slamnati šešir. Dva je puta bezuspješno polagao ispit za Kraljevsku vojnu akademiju. Primili su ga tek iz trećeg pokušaja.

 IZBAČEN SA STUDIJA MEDICINE

 

Charles Robert Darwin ( 1809. ­– 1882.), engleski znanstvenik i prirodoslovac, autor prve moderne teorije o evoluciji živih bića, bio je toliko loš učenik da je zadavao silne muke svom ocu, koji ga je optuživao kako ne mari ni za što drugo osim za lov i pse. Upozoravao ga je da će, nastavi li tako, osramotiti obiteljsko ime. Ipak, uspio je završiti školovanje u elitnoj školi u rodnom Shrewsburyju i upisati medicinu na sveučilištu u Edinburghu. Godine 1827. izbačen je sa studija medicine i upisao se na sveučilište Cambridge kako bi postao svećenik Engleske crkve. Ali, tamo je susreo prirodoslovca Johna Henslowa koji ga je poučio da bude pažljiv i savjestan promatrač prirodnih fenomena i skupljač primjeraka.

 PETNAESTOGODIŠNJI STUDENT

 

Gottfried Wilhelm Leibniz (1646. – 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat, bio je ispred svog vremena već kao dijete. S osam godina savršeno je vladao latinskim jezikom koji je sam naučio uz pomoć knjiga svog tek preminulog oca. Nakon nekoliko godina svladao je i grčki, a sa 15 godina postao je student na Sveučilištu u Leipzigu. Sa 18 godina dobio je naslov magistra. Ali, promocija u Leipzigu bila mu je uskraćena zbog njegove mlade dobi. Međutim, Sveučilište u Altdorfu mu je u dobi od 20 godina dalo naslov doktora.

 NOBELOVAC BEZ MATURE

 

Njemački fizičar Wilhelm Conrad Röntgen (1845. – 1923.), prvi dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901. godine, izbačen je 1863. iz Tehničke škole u Utrechtu jer je bio pogrešno optužen da je nacrtao karikaturu jednog svog profesora. Bio je preponosan da bi odao pravog krivca. Budući da nije maturirao, morao je zaobilaznim putem graditi akademsku karijeru. Visoka škola u Zürichu omogućavala je upis studentima koji nisu imali maturu ako polože prijamni ispit. Röntgen je uspio pa je upisao studij strojarstva i fizike. Iako je čak postao doktor fizike 1896., u Würzburgu mu nije bilo dopušteno raditi kao profesor jer nije imao maturu. To su mu dopustili u Strasbourgu i u Gießenu, gdje je predavao do 1888. godine.

 OD PONAVLJAČA DO NAJPOZNATIJEG PREDSTAVNIKA NADREALIZMA

 

Salvador Dalí (1904. – 1989.), španjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova, bio je velika maza. Kod kuće su mu ispunjavali sve želje pa nije htio napustiti svoj bezbrižni kutak i krenuti u školu. Kad ga je otac htio povesti, morao ga je vući za ruku, a on je vrištao toliko jako da su prodavači izlazili iz okolnih prodavaonica želeći vidjeti što se zbiva. U školi je sanjario, maštao da će postati kuhar ili slavan kao Napoleon i tako ponavljao prvi razred.

SAMOUK, A IPAK JEDAN OD NAJOBRAZOVANIJIH LJUDI SVOGA DOBA

 

Američki političar, pisac i izumitelj Benjamin Franklin (1706. – 1790.) rođen je u obitelji sa sedamnaestero djece pa nije bilo dovoljno novca za njihovo školovanje. Mali Benjamin silno je žudio za znanjem, zaposlio se kao dječak i prihvaćao najteže poslove. Od zarade je kupovao knjige i proučavao filozofiju, ekonomiju, politiku, književnost, tehniku i svu dostupnu literaturu. Iako je bio samouk, pripadao je krugu najobrazovanijih ljudi svoga doba.

MALI GENIJALAC

 

John von Neumann (1903. – 1957.) američki matematičar mađarskog porijekla, u rodnoj je Budimpešti još kao dijete oduševljavao odrasle i išao na živce ostalim šestogodišnjacima dijeleći napamet osmeroznamenkaste brojeve, govoreći na latinskom ili starogrčkom jeziku sa svojim ocem i znajući napamet cijele strane iz telefonskog imenika. Rano je pokazivao zanimanje za matematiku. Kao osmogodišnjak je pročitao 44 knjige svjetske povijesti i svladao računanje, a s dvanaest godina bio je na razini postdiplomca matematike.

UČENIK BOLJI OD UČITELJA

 

Talijanski slikar, arhitekt i izumitelj Leonardo da Vinci (1452. – 1519.) sam je kao mali naučio čitati i pisati. Pisao je lijevom rukom, a započinjao bi pisati na desnoj strani. Otac je od njega htio napraviti bankara pa ga je počeo učiti aritmetici. Nakon nekoliko mjeseci mali je Leonardo toliko napredovao da je često zbunjivao učitelje teškim pitanjima. Sve ga je tada zanimalo: umjetnost, glazba, poezija i crtanje kojim se tada bavio sam, bez učenja. Otac je bio zadivljen njegovim crtežima i odnio ih je tada vodećem slikaru Verrocchiju. Oko 1466. počinje nauk u Verrocchijevom ateljeu. U početku je prao četkice, pripremao boje i površine na kojima se slika, a onda je veliki slikar, od kojega je bilo naručeno Krštenje Kristovo, dopustio Botticelliju i Leonardu da rade dio te slike. Pokosilo ga je, kako je ostalo zapisano, savršenstvo anđela kojega je naslikao Leonardo. To je bilo razlog što se Verrocchio nikada više nije primio kista.

……………………………….

PRIREDILA: Snježana STANIN