Za bistre i znatiželjne glave

ZA BISTRE I ZNATIŽELJNE GLAVE

Mostovi, ća mogu mostovi ...

četvrtak, 28. rujna 2017.

Gdje je Rialto, gdje Ponte Vecchio, a gdje se nalazi Karlov most? Zašto se Most uzdaha zove baš tako? ...

Mostovi, ća mogu mostovi ...

Mostovi su od davnina povezivali obale rijeka, jezera i mora. Neki se ističu ljepotom, neki veličinom, a neki zanimljivim pričama.

Rialto

Most Rialto (Ponte di Rialto), jedan od simbola Venecije, najstariji je i najpoznatiji od četiri mosta koji premošćuju Canal Grande. Izgrađen je (dovršen) 1591. godine. Uzor za gradnju ovoga kamenog mosta bila je prijašnja drvena konstrukcija starog mosta. Zanimljivo je da je idejno rješenje za gradnju mosta ponudio i čuveni Michelangelo Buonarroti, ali njegovo rješenje nije prihvaćeno, nego rješenje Antonija da Pontea. Tada su mnogi arhitekti predviđali da će se most brzo urušiti jer je samo jedan luk bio za to doba vrlo smjelo rješenje. Ipak su, kao što vidimo, pogriješili, i on uspješno odolijeva stoljećima. Duž obje strane mosta smještene su male trgovine koje nude razne suvenire i predmete od muranskog stakla.

Most uzdaha

Most uzdaha (Ponte dei Sospiri) još je jedan most u Veneciji. Neki misle da je to jedan od najslavnijih mostova na svijetu. Izgrađen je u 17. stoljeću, a premošćuje kanal Rio di Palazzo. Njime je povezana Duždeva palača s Novim zatvorom (Prigioni Nuove). Kad se čuje njegov naziv, mnogi pomisle na nešto romantično. No razlog nije nimalo romantičan. Most je izgrađen da bi povezao Duždevu palaču, u kojoj je bio smješten stari zatvor, i novi, na drugoj strani kanala. Za zarobljenike koje su vodili iz staroga u novi zatvor preko mosta, taj je prelazak bio posljednji pogled na slobodu. Uzdisali bi gledajući s mosta. Jedan od rijetkih zatvorenika koji je uspio pobjeći iz novog zatvora jest Giacomo Casanova (1755.), slavni zavodnik. Poslije je nastala ljepša legenda, koja kaže da će zaljubljeni parovi koji prođu ispod mosta u zalazak sunca i koji se pod mostom poljube, ostati vječno zaljubljeni.

Ponte Vecchio

 

Ponte Vecchio („Stari most“) poznati je srednjovjekovni most u Firenci. Sagrađen je 1345. pa je to najstariji most u gradu, a ujedno je najstariji europski lučni most. Spaja obale rijeke Arno na mjestu gdje je ona najuža. Kako je u srednjem vijeku u europskim gradovima bila uobičajena gradnja kuća na mostovima, one su bile i ovdje. To su u početku bile mesnice ili neke radionice, ali je 1593. vojvoda Ferdinand I. naredio njihov premještaj u druge dijelove grada jer su proizvodile mnogo otpada. Danas su na njemu smještene male trgovine, većinom draguljarnice, trgovine umjetnina, suvenira i skupocjenih antikviteta.

Duž mosta nalaze se mnogi lokoti, posebno uz kip Benvenuta Cellinija. Postoji vjerovanje da se zaključavanjem lokota, a zatim bacanjem ključa u rijeku, ljubavnici vezuju vječno. Ipak, gradske vlasti stavile su oznaku da se to zabranjuje, a određena je i kazna. Zato, ako pođete u obilazak mosta, ne ostavljajte lokot.

 Karlov most

  

Karlov most kameni je most u Pragu koji spaja obale rijeke Vltave, odnosno Stari grad i Mali grad. Gradnja je završila početkom 15. stoljeća. Do 1870. nazivao se Kameni most ili Praški most, a onda mu je ime promijenjeno u Karlov most. Naime, kralj Karlo IV. položio je kamen temeljac. Za početak njegove gradnje vezana je zanimljiva legenda. Kako se Karlo IV. bavio numerologijom, kamen temeljac položio je točno 9. 7. 1357. u 5 sati i 31 minutu. Ako poredamo godinu, dan, mjesec, sat i minute, dobivamo zanimljiv redoslijed znamenaka (simetrični niz): 1 3 5 7 9 7 5 3 1. Karlov most zaštićen je s tri kule, a ona u Starom gradu smatra se jednom od najljepših građevina gotičkog stila na svijetu. Most je ukrašen s 30 kipova, uglavnom u baroknom stilu.

Tower Bridge

Tower Bridge čuveni je londonski most preko rijeke Temze. Smatraju ga simbolom Londona. Jedan je od posljednjih mostova koji su premostili Temzu u Londonu (potkraj 19. stoljeća). Nazvan je po obližnjem zamku (Tower). Da bi se uklopio s okolnim građevinama, postavljena je ukrašenija fasada gotičkog stila, a ne, kako je prije planirano, od obične cigle. Jedini je most koji se podiže u Londonu. Za potpuno podizanje potrebno je pet minuta. Nekad su brodovi sirenom najavljivali kad bi se približavali da žele proći i da se most treba podići. Danas se za podizanje mosta treba najaviti 24 sata prije. Sada se most podiže petstotinjak puta na godinu.

 Godine 1996. konvoj američkog predsjednika Billa Clintona morao je pričekati na mostu jer se počeo podizati da bi prošao turistički brod. Clinton je bio predsjednik, ali Britanci strogo poštuju tradiciju da riječni promet ima prednost pred cestovnim.

Lančani most

Lančani most jedan je od devet mostova koji povezuju obale Dunava u Budimpešti. To je prvi stalni most između Budima i Pešte, koji su se ujedinili u jedan grad 24 godine nakon što je most izgrađen tj. 1873. Taj najljepši budimpeštanski most prepoznatljiv je po velikim kipovima lavova. Zanimljiva je priča vezana za gradnju mosta i o tim lavovima. Prema toj je priči kipar (prema nekim verzijama arhitekt) koji je radio lavove bio uvjeren da je sve kvalitetno izradio, pa je rekao kako će skočiti s mosta u Dunav ako itko pronađe neku pogrešku. Na ceremoniji otvaranja mosta jedan je dječak uzviknuo: „Ali lavovi nemaju jezik!” te je ovaj skočio u Dunav. Lavovi inače imaju jezike, samo su oni vidljivi kad ste u visini s njima (previsoko su da biste provjeravali ako vas tamo put nanese).

Golden Gate

Prepoznatljivo narančasto-crvene boje, most Golden Gate jedan je je od najprepoznatljivijih simbola San Francisca. Ime je dobio prema istoimenom tjesnacu. Završen je 1937. godine. Tada je bio najveći viseći most na svijetu (ukupna duljina, uključujući prilaze, mu je 2737 m). Ima šest trakova za motorna vozila te dvije staze za pješake i bicikliste. Mostom prođe više od sto tisuća vozila na dan, a od otvaranja mosta do početka 2014. godine most je prešlo čak 2 025 883 491 vozilo. Zanimljivo je da se od otvorenja zatvarao za promet na nekoliko sati samo tri puta (a naš Maslenički…).

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin nastavnica je mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedan je od autora zbirki Fizika oko nas za sedmi i osmi razred. Voditeljica je Županijskoga stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).

Vezani članci
Školski portal: Knjige i knjižnice

Knjige i knjižnice

Razvoj pisma bio je ključan u nastanku prvih civilizacija. Prva…

Školski portal: Bilo je posljednji put…

Bilo je posljednji put…

Neki su događaji ušli u povijest kao posljednji. Možda nisu…

Školski portal: Nobel i nobelovci

Nobel i nobelovci

Švedski kemičar, inženjer i pronalazač dinamita i drugih složenijih eksploziva…

Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Monografija o školi u Budrovcima

Monografija o školi u Budrovcima

Monografija je rezultat jednogodišnjeg rada svih…

Školski portal: Mali pomagači od velike pomoći

Mali pomagači od velike pomoći

… i individualnosti te promicanje očuvanja…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…