Muze su u starogrčkoj mitologiji bile kćeri boga Zeusa i božice pamćenja Mnemosine. Bile suzaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti. Vjerovalo se da nadahnjuju pjesnike, slikare, kipare, književnike, glazbenike…Ali, postojale su i žive muze, žene koje su nadahnule mnoge umjetnike i pomogle im da stvore antologijska djela.

Laura de Noves i Francesco Petrarca

Josef Manes: Prvi susret Petrarce i Laure u Avignonu

Laura de NOVES (1310. –1348.) bila je muza i velika (platonska) ljubav Francesca Petrarce. Ostalo je zapisano da je na Veliki petak 1327.u Avignonu, u crkvi sv. Klare, ugledao lijepu Laurui odmah se zaljubio. Iako je ona već dvije godine bila udana, ljubav prema njoj ga je toliko nadahnula da njegovi stihovi posvećeni Lauri spadaju među najljepše stranice talijanske i svjetske književnosti.

Blažen bio dan, mjesec i doba,

godina i mjesto i predjel i vrijeme,

kad su moje usne zadrhtale nijeme,

a njene me oči svezale ko roba.

………….  Posvećivao joj je stihove i za njezina života i poslije njene prerane smrti. Njegova je Laura postala najpoznatija žena u poeziji (uz Danteovu Beatrice).

Beatrice Portinari i Dante Alighieri

• Raffaele Giannetti: Prvi susret Dantea i Beatrice

Beatrice PORTINARI (1266. – 1290.), Firentinka koja je bila muza Dantea Alighierija, pojavljuje se kao lik u Božanstvenoj komediji (La Divina Commedia) i vodi Dantea kroz raj. Bila je i njegova ljubav iz najranije mladosti koja je odigrala važnu ulogu u njegovu životu. Opisao ju je u djelu “Novi život” (“Vita nuova”), pisanom 1292. i 1293. godine, nadahnut svojom velikom ljubavlju prema njoj. Dante je tvrdio da ju je susreo samo dva puta, ali je bio toliko pod dojmom tih susreta da je u srcu nosio ljubav prema njoj cijelog svog života.

Ljubica Cantilly i Stanko Vraz

• Ferdo Ivanščak: Juliana Engler Cantilly, reljef

Juliana (Ljubica) CANTILLY, udana Engler (1812. – 1842.), bila je pjesnička muza Stanka Vraza, hrvatskog Petrarce, kako su ga običavali nazivati. Prema priči, Stanko Vraz je jednoga dana kočijom stigao u Samobor. Budući da je postaja diližanse bila na glavnom samoborskom trgu, Vraz je izlazeći iz kočije podigao pogled i na prozoru prekoputa ugledao prekrasno lice od kojeg mu je zastao dah. Istog trena je bajna djeva zarobila pjesnikovo srce. Ni ona nije bila ravnodušna. U Samoboru se još priča da je to bila velika ljubav. Samo su se s čežnjom gledali, bez ikakvog dodira. Ali, budući da je ona bila kći bogata trgovca, Vraz nije imao nikakve šanse. Njezin otac nije za zeta htio siromašnog pjesnika, nego ju je udao za bogatog trgovca iz Ljubljane. Vraz je nikada nije prestao voljeti, a ljubav je pretočio u stihove koji su i danas uzor hrvatskog ljubavnog pjesništva.

Ljubi me, Ljubice,

Ljubi, djevo mila!

Dok su nam još vita

od mladosti krila.

Srěća bez pokoja

měnja brzu nogu…

Što će donět sutra

znano j´ samo Bogu.

Julija Primic i France Prešeren

Julija PRIMIC (Primicova, 1816. – 1864.) pjesnička je muza i velika neostvarena ljubav slovenskog pjesnika France Prešerna. Bila je kći bogatog ljubljanskog trgovca, iz jedne od najbogatijih obitelji u Ljubljani. Budući da su je smatrali najljepšom i najpoželjnijom nasljednicom u Ljubljani, bila je u centru pozornosti. Naravno, i Prešernove. Kako piše France Kidrič, Prešeren je na Veliku subotu (6. travnja 1833.) prvi put susreo Juliju u crkvi Trnovo i zaljubio se u nju. Ta neuzvraćena ljubav ostavila je traga u Prešernovom pjesništvu. Juliji je posvetio svoj Sonetni vijenac (1834.), koji smatraju osjećajnim i umjetničkim vrhuncem njegova pjesništva, a i mnoge druge ljubavne pjesme. U Sonetnom vijencu je akrostih: Primicovi Jul’ji.

Cvijeta Zuzorić

Cvijeta ZUZORIĆ (1552. – 1648.), prelijepa crvenokosa visokoobrazovana Dubrovkinja, bila je najpoznatija hrvatska renesansna muza. S ocem je otišla u Anconu i tamo se družila s mnogim umjetnicima. I nakon povratka u Dubrovnik okupljala je umjetnike, koji su vodili znanstvene rasprave i razgovore o umjetnosti. Pisala je stihove na hrvatskom i talijanskom. Nadahnula je mnoge – i hrvatski i talijanski pjesnici posvetili su joj svoje pjesme slaveći je. Od hrvatskih pjesnika to su bili Sabo Bobaljević Glušac, Dominko Zlatarić, Miho Monaldi…, a od talijanskih Cesare Simonetti, Torquato Tasso i Giambattista Boccabianca. Dubrovački filozofNikola Vitov Gučetić napisao je za nju Dijalog o ljubavi i Dijalog o ljepoti, koji su tiskani u jednoj knjizi 1581. u Mlecima.

Pauline Viardot i Turgenjev

Pauline VIARDOT GARCIA (1821. – 1910.) bila je jedna od vodećih francuskih mezzosopranistica 19. stoljeća i muza ruskog romanopisca Ivana Turgenjeva. Kad ju je čuo kako pjeva u operi “Seviljski brijač” u Rusiji 1843. godine, odmah se zaljubio. Već 1845. napustio je Rusiju i otišao za njom u Pariz. I ona je njega obožavala. Bila mu je nadahnuće i oslonac sve do smrti.

Charlotte Buff i Johann Wolfgang von Goethe

Charlotte BUFF (1753. – 1828.) bila je poznanica iz mladosti njemačkog pjesnika Goethea u koju se on zaljubio. Ona ga je odbila i udala se za Johanna Christiana Kestnera. Lik Lotte iz epistolarnog romana ”Patnje mladog Werthera“, jednog od najpoznatijih romana svih vremena, dijelom je nastao prema Charlotti Buff.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).