Ti, zločesta rijeko!

■ Može li se rijeka kazniti? Može, to je pokazao perzijski vladar Kir (rođen 600. ili 576. prije Krista, umro 530. ili 529. ). Napadajući Babilon, morao je sa svojom vojskom prijeći nabujalu rijeku Gind. Ali, u jednom je trenutku bujica odnijela jednog od konja koji su vukli kraljevu kočiju. Kralj je bio toliko bijesan da je odlučio kazniti rijeku. Dovukao je svu svoju ratnu tehniku i podijelio korito rijeke na 150 podzemnih prokopa i rastavio je na 360 manjih potoka, tako da je sva njezina voda počela teći u drugim pravcima, a korito rijeke Gind je ostalo suho.

Šibanje mora

Kserksova vojska bičuje more, ilustracija iz 1909.

■ Kserkso I. Veliki (vladao od 486. do 465. prije Krista), perzijski vladar, učinio je nešto slično. On je kaznio more. Želio je osvojiti Europu i skupio veliku vojsku. Krenuvši u pohod, želio je što prije prebaciti vojsku i naredio je da se podigne pontonski most između Europe i Azije preko tjesnaca Helespont (antički naziv za tjesnac Dardanele koji povezuje Mramorno more s Egejskim). Po njegovoj želji Feničani i Egipćani su sagradili dva uska pontonska mosta povezujući brodove jedan za drugim. Ali, naišla je oluja s jakim vjetrom i velikim valovima i uništila mostove. Bijesan, Kserkso je naredio da se more kod Helesponta treba bičevati čak 300 puta, a zatim ga treba okovati lancima. Dok su ga bičevali, morali su uzvikivati: “O, ti podmuklo more, naš gospodar te sada kažnjava što si ga uvrijedilo iako ti ništa nije skrivio. Car Kserkso će ipak prijeći preko tebe, htjelo ti to ili ne.”

Pojesti tijesne čizme

■ Dvorski obućar španjolskog kralja Filipa II. (1527. – 1598.) napravio je jednom kralju tijesne čizme i morao ih je za kaznu pojesti. Uh, nije bilo lako biti kraljev obućar!

■ Slično je postupio i Bernabò Visconti (o čemu smo već pisali). Sjetimo se, kad ga je papa isključio iz crkve, bio je tako ljut da je odmah uhitio papine izaslanike i pustio ih tek nakon što su pojeli papino pismo o njegovom isključenju, i to skupa sa svilenim koncem i olovnim pečatom koji je bio utisnut preko konca.

Rušenje solana

■ Hunski vojskovođa Atila (vladao od 434. do 453.), jedan od najvećih osvajača u povijesti, zvan “Bič Božji”, kažnjavao je narode koji bi mu se pokušali oduprijeti tako što im je rušio solane.

Prva bračna noć u ledenom dvorcu

■ Na vijest da je princ Mihail Golicin odlučio oženiti se Talijankom carica Ana Ivanovna (1693. – 1740.) jako se naljutila. Iako je nesretna nevjesta ubrzo preminula, carica nikako nije mogla oprostiti Golicinovu neposlušnost, pa mu se odlučila osvetiti. U Petrogradu zimi 1739. godine dala je napraviti dvorac od leda. U tom ledenom dvorcu sve je bilo izrađeno od leda – i sjedalice i stolovi pa čak i krevet. Kada je to bilo gotovo, carica je među mnogobrojnim udavačama izabrala najnepoželjniju i naredila princu da se njome oženi. Već to je bila surova kazna, ali to nije sve. Mladenci su prvu bračnu noć morali provesti u ledenom dvorcu zaključani i goli. Caricu je to veoma zabavljalo jer je bila uvjerena da se osvetila neposlušnom princu. Zadovoljno je trljala ruke. Ali, točno devet mjeseci kasnije ružna je izabranica sretnom princu rodila blizance. Ipak im je to bio jedini način da se zagriju.

Prognano zvono

 Boris Godunov                                   Crkva sv. Dimitrija u Ugliču

■ Boris Godunov (1552. – 1605.), ruski car od 1598. do 1605. godine, karijeru je započeo u dvorskoj službi za vrijeme Ivana IV. Groznog. Kada je umro Ivan Grozni, za sobom je ostavio dva sina – slaboumnog Fjodora i bistrog petogodišnjeg dječaka Dimitrija. Godunov je preuzeo ulogu regenta, jer umno ograničeni Fjodor to nije mogao sam. Potrudio se da Dimitrij “slučajno” smrtno strada. Kad je čuo da su snage priklonjene Dimitriju spremne na pobunu, poslao je vojsku da ih kazni, a zvono iz crkve je zauvijek htio ušutkati. Prognao ga je u Sibir, u Tobolsk. Godine 1692. na mjestu gdje je ubijen nesretni princ podignuta je crkva. Ipak je prognano zvono sljedeća tri stoljeća provelo u Tobolsku, a tek onda vraćeno u Uglič i postavljeno na crkvu.

■ Nije to jedino prognano zvono. I Paskval Vilari, opisujući slom bune dominikanskih redovnika u Firenzi protiv pape Aleksandra VI., uz ostalo opisuje i najveće zvono u samostanu Sv. Marko u Firenzi, nazvano Piagnona (Plačljivko), prema pogrdnom fjorentinskom nazivu za pristalice dominikanaca koji su nakon poraza proganjani, vješani i spaljivani. Donesena je i presuda protiv zvona. Zato što je zvonilo na uzbunu na dan izbijanja sukoba prognano je iz Firenze, stavljeno na kola i odvezeno, a gradski krvnik ga je sve vrijeme bičevao.

U bačvi šampanjca ili pješačenje

■ Engleski kralj Edvard IV. (1442. – 1483.) nije mogao spasiti svog brata, vojvodu od Clarensa, kojega je, zbog mnogobrojnih zavjera koje je kovao, parlament 1478. godine osudio na smrt. Kralj se morao pokoriti toj osudi, ali je uspio od Parlamenta dobiti pristanak da njegov brat barem sam izabere način na koji će biti pogubljen. Vojvoda od Clarensa je tako sam smislio svoju kaznu – po njegovoj su ga želji u bačvi punoj šampanjca potopili u vodu.

■ Elizabeta, vojvotkinja od Kenta iz 14. stoljeća, bila je osuđena da jednom godišnje prepješači 64 kilometra, svakodnevno pročita 22 psalma, jednom tjedno jede samo kruh i juhu, zato što je prekršila zakletvu da se poslije muževe smrti 1360. godine nikad više neće udati.

…………………

I još o neobičnim kaznama

► Na grčkom otoku Tasosu jedan se kip srušio i ubio čovjeka. Ali, iako je riječ o kipu, pravda je morala biti zadovoljena. Kip je osuđen za ubojstvo i bačen u more.

► 75 golubova pismonoša osuđeno je na smrt odlukom suda u Tripoliju 1963. godine jer su krijumčarili

novac.

► U sjeverozapadnom kanadskom području 1889. godine jedna je krava lutalica optužena zbog bolesti dospjela na sud, proglašena je krivom i osuđena na smrt.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).