Za bistre i znatiželjne glave

ZA BISTRE I ZNATIŽELJNE GLAVE

Njezino veličanstvo – mačka...

četvrtak, 15. veljače 2018.

Kako su mačke cijenili u Egiptu, kako u Veneciji i Rimu? Što su u srednjem vijeku predstavljale mačke? Kome je sve mačka bila ljubimac?

Njezino veličanstvo – mačka...

Mačke spadaju među najomiljenije kućne ljubimce. Procjenjuje se da ih u cijelom svijetu živi više od 600 milijuna.

Uvriježeno je vjerovanje da su mačku prvi put pripitomili Egipćani, ali još četiri tisuće godina prije nego što su obožavali mačke u Egiptu, mačke su bile pripitomljene na Cipru. Na Cipru je pronađena 9500 godina stara grobnica mačke koja je bila kućni ljubimac.

 

  • Drevna egipatska skulptura božice mačke Bast (muzej u Istanbulu). Najstariji dokazi o mačkama kao egipatskim božanstvima potječu iz 3100. pr. Kr.

…………………….

Mačku su posebno štovali u drevnom Egiptu. Smatrali su da je ona utjelovljenje božice Bast koja je imala tijelo žene, a glavu mačke. Središte njezina kulta bio je grad Bubastis, nedaleko od ušća Nila u Sredozemno more. U tom su hramu svećenici uzgajali mačke kao predstavnike božice. Kako je opisao grčki povjesničar Herodot (5. st. pr. Kr.), u hramu je bilo mnogo svetih mačaka, o kojima su svećenici brinuli uz pomoć milodara hodočasnika. Ali, kako je populacija mačaka bila prilično velika, morala se održavati povremenim žrtvovanjem mačića koji bi zatim bili mumificirani te u obliku relikvije prodani hodočasnicima.

Budući da su ove životinje obožavane, u mnogim su kućama čuvane kao kućni ljubimci. Herodot je još zabilježio da u slučaju smrti mačke svi članovi obitelji u znak žalosti briju obrve. Mačke bi tada mumificirali i pokapali tako da su uz njih spuštali posude s mlijekom i mumificirane miševe, da mačke na onome svijetu imaju što jesti. Godine 1888. slučajno je otkrivena velika grobnica kod Beni Hasana s oko 300 tisuća mumificiranih mačaka i mačića.

Čak i slučajno ubojstvo mačke oštro se kažnjavalo. Povjesničar Diodorus Siculus (60. g. pr. Kr.) svjedočio je slučaju kada je rimski vojnik nenamjerno kolima pregazio egipatsku mačku. Iako je to učinio slučajno, faraon Ptolomej XII. dao ga je pogubiti.

I bliskoistočne religije posebno štuju mačke. Budistički su ih svećenici često držali u svojim hramovima, prvenstveno kao zaštitu od glodavaca, no također su vjerovali da mačke donose sreću.

 

Prema muslimanskoj predaji,prorok Muhamed jednom je prigodom čuo poziv na molitvu i htio se obući, ali je onda vidio da mu omiljena mačka Muiza (Muezza) spava na rukavu haljine. Nije ju htio probuditi već je škarama isjekao rukav.

Nakon što se vratio iz džamije, Muiza mu se poklonila, na što se on nasmiješio i pogladio je po glavi tri puta. Obećao joj je tada posebno mjesto u raju, dajući svim mačkama sposobnost da se dočekaju na sve četiri noge. Prema drugoj mu je legendi jedna mačka spasila život ubivši zmiju otrovnicu. On je izričito zabranio progon i ubijanje mačaka.

Ali, nisu svi uvijek obožavali mačke. U srednjem su vijeku optuživali mačke da su sluškinje vještica i da se u njima krije duša vještica i demona. Papa Inocent VIII. tijekom španjolske inkvizicije proglasio je mačke zlim bićima. Tada su u sklopu inkvizicije spalili na tisuće mačaka. Ali zbog toga se populacija štakora koji su prenosili kugu naglo povećala, što je pogodovalo širenju bolesti.

 

Drugi pape nisu bili takvi. Papa Lav XII. obožavao je svoju mačku po imenu Micetto. Držao ju je u rukavu svoje tunike. Kada je bio na samrti, mačku je preuzeo François-René de Chateaubriand, koji se dalje brinuo o njoj.

Otprilike u to vrijeme, kada je Zimski dvorac bio rezidencija ruskih careva, veliki su problem u dvorcu bili glodavci koji su se ondje razmnožili. Carica Elizabeta Petrovna naredila je 1745. godine da se u dvorac dovedu najveće mačke koje će pohvatati sve miševe. Od tada su mačke nastanjene u raskošnom dvorcu. U početku su ih držali gladnima da bi se odmah bacile na svakog miša kojeg vide, ali sada mace imaju kraljevski tretman. Budući da je 1922. Zimski dvorac pripojen državnom muzeju Ermitaž, one su stanovnici muzeja. Njegovane su i dobro uhranjene. O njima se brine troje volontera šest sati dnevno, a u posebnim se kuhinjama spremaju jela samo za tih sedamdesetak mačaka.

 

I u Veneciji su stoljećima mačke čuvane i mažene, posebno vrsta Soriano. Ubiti mačku predstavljalo je zločin. I slučajno je povrijediti značilo je nesreću u sljedećoj godini. U 16. su stoljeću patriciji posebno cijenili bizantsku vrstu mačaka pa su ih često puštali da se izležavaju na brokatnim jastucima na terasama svojih palača. I danas venecijanske mačke imaju poseban tretman. Štite ih i političari i obični građani, a veterinari ih prate i nalaze im smještaj tijekom zime. Od 1969. godine mačke su u Veneciji i službeno zaštićene.

Mačke koje žive među antičkim ruševinama u središtu Rima, kao i lokacija na kojoj žive, pod zaštitom su države od 2001. godine. Gradska je vlast oko 150 mačaka koje žive oko rimskih hramova proglasila dijelom povijesnoga nasljeđa.

I vjerski reformator Martin Luther imao je mačku Pangur Ban, kojoj je posvećivao pjesme.

 

Francuski kralj Luj XV. u veljači 1754. godine primio je kao rođendanski poklon predivnu bijelu angorsku mačku, tada novu vrstu. Njegova je maca, u koju se odmah zaljubio, oko vrata nosila dijamantnu ogrlicu. Dao joj je ime Brilijant. Imala je i tu povlasticu da ujutro prva uđe u kraljevu sobu.

I debeli sivi tigrasti mačak britanskog političara Winston Churchilla po imenu Nelson imao je povlastice. Mogao je biti nazočan sastancima državnog vrha ušuškan na stolcu posebno namještenom za njega.

Kraljica Viktorija imala je mačku White heater (Bijeli grijač) i u njezinu je čast priredila prvu izložbu mačaka u povijesti. Bilo je to 1871. godine u The Crystal Palace, u Londonu.

 

Mnogi se naježe kad vide crnu mačku, još više ako im pretrči ispred nogu. Možda je to zbog priča o tome da je Adamova prva žena Lilit u obliku crne mačke pila krv uspavanim bebama. Mačke su također bile povezivane s vješticama i crnom magijom. U velikom ih dijelu svijeta baš ne vole, ali crne su mačke u Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji simbol sreće.

Nemojte se uplašiti kad ju vidite i triput pljunuti ili se vraćati. Kakve god boje bile, ta umiljata bića ipak imaju više ljubitelja. Ako niste među njima, pogledajte pažljivije kada ih sljedeći put vidite i osvojit će vas.

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin nastavnica je mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za sedmi i osmi razred. Voditeljica je Županijskoga stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).

Vezani članci
Školski portal: Znatiželja, želja, igra, istraživanje

Znatiželja, želja, igra, istraživanje

Nekako se izgubila motivacija, ono što nas je poticalo na…

Školski portal: Učimo crtanjem

Učimo crtanjem

Isto tako, rezultati pokazuju i da je u učenika potrebno…

Školski portal: Projekt na koji sam ponosna

Projekt na koji sam ponosna

Učitelji razredne nastave na Loomenu trenutačno uče kako osmisliti projekt…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Učinkoviti plan lekcije

Učinkoviti plan lekcije

Zvuči li vam ovo poznato? Joj,…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…