Ništa čudno, jer poljubac je jedan od najočitijih načina iskazivanja ljubavi, koja je oduvijek u središtu čovjekova života.

Poljubac može biti lepršav, strastan, topao, usputan, dug, kratak, neželjen… i tko zna kakav još. No, i među istovrsnim poljupcima ima razlike. Štoviše, svaki je poljubac posve posebna „priča“, bio on roditeljski, bratski, prijateljski, zaljubljenički…

Svaki čovjek ljubeći se, izračunali su strpljivi statističari, „potroši“ u prosjeku oko dva tjedna života. Ali, u taj se prosjek sigurno ne uklapaju  Ekkachai TIRANARAT i njegova supruga Laksana TIRANARAT, pobjednici natjecanja u najduljem poljupcu. Ljubili su se nevjerojatnih 50 sati, 25 minuta i jednu sekundu.

Slavan je i ‘Poljubac’ Augusta Rodena

…………………………….

U dva tjedna ljubljenja “prosječnog” čovjeka uračunati su i poljupci koje ćete za ovo Valentinovo dati i dobiti uz prigodan darak.

Tim ćete poput milijuna ljudi obilježiti dan sv. Valentina. U nas se taj običaj proširio prije dvadesetak godina. Ipak, dan tog sveca ne slavi se u svijetu stoljećima, kako neki misle. To je slučaj samo s Velikom Britanijom i dijelom Amerike koji su naselili Englezi.

Najstariji pisani trag o prazniku zaljubljenih pronađen je u “Canterburyjskim pričama” engleskog pisca Geoffreyja CHAUCERA, koji je živio u 14. stoljeću.

Valentinovo je spomenuo i William SHAKESPEARE u “Hamletu” (kad Ofelia govori: “Sutra je sveti Valentin i prije nego sunce iziđe, osvanut ću dragome na balkonu…”) te u “Snu ivanjske noći”.

Ipak, danas je cijeli svijet već prihvatio da se Valentinovo slavi zbog sv. Valentina, zaštitnika zaljubljenih, iako se ne može posve sigurno ustvrditi čak ni je li to svećenik Valentin koji je, prema legendi, vjenčavao mlade parove unatoč carskoj zabrani te je zbog toga pogubljen 14. veljače 269. godine.

Sklonost poljupcima, a jednako tako i nesklonost, nije različita, kako se čini, samo među pojedincima, nego i među narodima.

U ŠPANJOLSKOJ, primjerice, upoznajući se s nekim, odmah dobivate i dva poljupca ­– u svaki obraz po jedan (dok se kod nas ipak tako ljube samo oni koji se dobro poznaju), a u VELIKOJ BRITANIJI ili JAPANU dobit ćete samo rukovanje. Britanci čak nisu imali naziv za poljubac sve do rimske invazije njihova otočja.

U 16. stoljeću ljubljenje na javnom mjestu u Napulju kažnjavalo se smrću.

■  PA KAKO JE ONDA NASTAO DAN ZALJUBLJENIH?

Tako što su se održale prastare svetkovine kojima se obilježavao prestanak zime i početak novog životnog ciklusa.

Tijekom srednjeg vijeka ljudi su 14. veljače, koji je prema tadašnjim kalendarima bio točno na pola puta između zimske kratkodnevice i proljetne ravnodnevice, proslavljali prilično razuzdano, no tomu je došao kraj u viktorijanskoj Engleskoj u 19. stoljeću, kada je od poljupca bio dopušten samo rukoljub. Možda je baš zbog te strogosti počela masovna proizvodnja valentinskih čestitaka, čiji su prvi tragovi zabilježeni početkom 15. stoljeća. Najprije su to bila zapravo pisma, a kad se proširio Gutenbergov tiskarski izum, čestitke za Dan zaljubljenih otiskivane su na stroju i ručno bojene.

Potkraj 18. stoljeća u Britaniji su zaljubljeni ukrašavali jednostavne čestitke crtajući nešto ili lijepeći na njih čipku, svilu, cvijeće, perje pa čak i sićušne namirisane vrećice.

Uskraćeni za brojne poljupce, Britanci viktorijanskog doba vjerojatno su bili podebeli. Ljubljenje nam, naime, kako su ustanovili znanstvenici, može pomoći da smršavimo – strastven poljubac izgara 6,4 kalorije u minuti.

Viktorijanska strogost proširila se i na drugu stranu Atlantika, a godine 1909. u SAD-u skupina ljudi koja je smatrala da je poljubac opasan za zdravlje osnovala je “Antipoljubačku ligu”.

Tko zna u što bi ta liga prerasla da su znali ono što danas tvrde znanstvenici: samo jednim poljupcem par razmijeni u prosjeku 278 kolonija bakterija. Poljubac, očito, i nije baš bezazlen, no zasigurno nije onakav kakvim ga je 1926. smatrao tadašnji gradonačelnik Tokija. On je naredio da se iz američkih filmova izreže oko 250 kilometara filmske vrpce na kojoj su zabilježene ljubavne scene, jer su poljupci “prljavi, bezobrazni, ružni, neukusni i, vjerojatno, prenose zarazu”.

U prilog tome da pazite koliko se i s kim ljubite govori i otkriće kineskih znanstvenika. Oni su iz rezultata serije pokusa zaključili da nas svaki poljubac košta tri minute života.

Ta su istraživanja naime pokazala da pri svakom “filmskom” poljupcu, kad osobu preplavi uzbuđenje, ljudsko srce proživljava određenu vrstu stresa, jer naglo ubrzava rad i tako skraćuje svoj vijek.

Ipak, što god znanost rekla o poljupcu, nama će on vjerojatno ostati najpoželjniji dokaz nečije ljubavi i poštovanja, a u talijanskom gradu Raveni i okolici i više od toga. Ondje je prije više od jednog stoljeća nastalo, i u međuvremenu preraslo u maniju koja još traje, vjerovanje da će se svaka djevojka koja poljubi ležeći kip vojnika Guidarella GUIDARELLIJA udati prije nego što istekne godinu dana. Do danas je Guidarellijevo mramorno lice dobilo, procjenjuje se, oko pet milijuna poljubaca.

Ništa čudno jer, kako je prije nekoliko stotina godina rekao arapski mudrac Ibn Hazm, “ljubav je slatka stvar i poželjna bolest, pa tko je slobodan od nje, ne voli takvo zdravlje, a tko opet boluje od nje, ne žudi za ozdravljenjem”.

Zanimljivosti o poljupcu

■  Stari Rimljani su imali tri vrste poljupca: basium, između poznanika, osculum među prijateljima i suavium između zaljubljenih.

■  Drevni indijski spis “KAMASUTRA” navodi 30 vrsta poljubaca. Podijeljeni su u četiri grupe: umjereni, ograničeni, meki i pritisnuti poljupci, a svaki je namijenjen određenom dijelu tijela voljene osobe.

■  Gesta kojom se voljenoj osobi “šalje” poljubac vjerojatno potječe iz Grčke i Rima: ulazeći u hram i izlazeći iz njega stari Grci i Rimljani ljubili su vrhove prstiju i taj znak privrženosti “slali” u smjeru kipa božanstva ili oltara.

■  Najdulji filmski poljubac je trajao 3 minute i 5 sekundi u filmu „You Are In The Army Now“, snimljenom u Americi 1941. godine. Ljubili su se Regis TOOMEY i Jane WYMAN.

■  U filmu „Don Juan“ iz 1926. godine tada slavni glumac John BARRYMORE poljubio se s priličnim brojem žena ukupno 191 put, što je, u prosjeku, jedan poljubac svake 53 sekunde.

■  Statističari tvrde da 47 posto muškaraca više voli da oni budu poljubljeni nego da ljube, dok 42 posto žena voli da one budu te koje ljube nego da njih partneri poljube.

■  Najveće priznanje u carskoj Rusiji, prije Oktobarske revolucije, bio je carev poljubac.

■  Poljupci su u nekim zemljama zabranjeni. U nekim američkim državama i danas su aktivni zakoni vezani za zabranu ljubljenja. U Ceder Rapidsu, u Iowi, zabranjeno je ljubiti strance, dok je u Hartfordu u američkoj državi Connecticutu, ženama zabranjeno da muževe ljube nedjeljom. Muškarcima u Indiani zabranjeno je imati brkove ako se često ljube.

■  Čak 1588 parova istovremeno se poljubilo 11. veljače 2000. godine u Kanadi. Veliki poljubac, kako je nazvan taj poljubac, organizirala je jedna kanadska radiopostaja kako bi oborila prethodni rekord, kada su se istodobno ljubila 1543 zaljubljena para.

■  Čovjek nije jedini sisavac koji se ljubi. To čine i polarni medvjedi i klokani.

■  Neki ljube djevojke, a neki zmije (zlobnici bi pitali ima li razlike). Tako je izvjesni Gordon Cates iz Los Angelesa u rujnu 1999. poljubio 11 otrovnih kobri. Jedna od njih, kraljevska kobra, bila je duga čak 4,57 metara.

…………………………

Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).