OTKAD LJUDI ČITAJU NOVINE?

Prve novine (zapravo obavijesti) pisane su rukom u nekoliko desetaka primjeraka i razaslane utvrđenim odredištima.

Takve su novine postojale u Egiptu i Kini još prije četiri tisuće godina.

Prije 1300 godina kineska je vlada tiskala novine pod naslovom “Ching-pao“, što znači ”Vijesti iz prijestolnice“ i tako obavještavala narod o važnim događajima.

I u starom su Rimu postojale vladine novine. Zvale su se “Acta diurna populi romani”, što znači “Dnevni događaji rimskog naroda”.

Ali, prave novine javljaju se tek nakon otkrića tiskarskog stroja.

Tada su se novine mogle jeftinim postupkom umnožavati u mnogo primjeraka.  U Veneciji su vlasti izdavale “Notizie Scritte” (Pisane novosti), a za jedan primjerak plaćala se jedna gazetta. Od toga je u nekim jezicima naziv za novine – gazetta.

■ PRVE NOVINE koje su redovito izlazile zvale su se „Corante”. Izlazile su u Londonu 1621. godine i objavljivale vijesti iz Francuske, Italije, Španjolske i drugih zemalja.

■ PRVE NOVINE SA SLIKAMA tiskane su 1643. godine. Zvale su se „Civic Mercury“.

■ PRVE NOVINE NA HRVATSKOM JEZIKU Kraglski Dalmatin (Il Regio Dalmata – Kraglski Dalmatin, talijansko-hrvatske tjedne novine), počele su izlaziti u Zadru 12. srpnja 1806. godine dok je taj naš grad bio pod francuskom vladavinom. Bile su to službene novine francuske uprave u Dalmaciji, a izlazile svake subote od 1806. do 1810.

OTKAD SE KORISTE RUPČIĆI I ZAŠTO SU ČETVRTASTI?

Jedini dokaz da su rupčići postojali još prije naše ere je ploča na kojoj je uklesan lik perzijskog kralja Kira (rođen 600. ili 576. prije Krista, umro u kolovozu 530. ili 529. prije Krista) koji u ruci drži rupčić.

Tek potkraj grčke i rimske epohe rupčići su ušli u upotrebu. Štoviše, Rimljani su uvijek nosili po dva rupčića: jedan koji su zvali ORARIUM i njime su brisali lice, usta i nos i drugi, SUDARIUM, kojim su brisali znoj s lica za vrijeme igara ili na sajmovima gdje je bilo puno prašine i mnoštvo ljudi.

Siromašni Rimljani u tu su svrhu češće koristili krajeve toge, ali kad je imperator Aurelije počeo besplatno dijeliti narodu rupčiće da bi njima mahali u teatru u znak veselja, njihova se uporaba proširila.

U 17. stoljeću u Francuskoj su rupčići postali vrlo elegantni.

Bili su od čipke i često ukrašeni draguljima. Marija Antoaneta je uspjela uvjeriti Luja XVI., francuskog kralja, da donese zakon kojim se propisuje da rupčići moraju biti četvrtasti, nipošto okrugli, polukružni ili duguljasti!

KAD SU SE POČELE UPOTREBLJAVATI POŠTANSKE MARKE?

Poštanske marke nastale su sredinom 19. stoljeća.

Slovenac Lovrenc Košir, koji se bavio poštanskim pitanjima, prvi se dosjetio da postupak oko plaćanja poštanskih usluga može biti jednostavniji.

On je 1835. predložio da se na poštanske pošiljke nalijepe marke koje će onaj koji šalje pismo sam kupiti i zalijepiti, a poštari bez zadržavanja uručiti pošiljku. Ta Koširova ideja nije tada bila prihvaćena, ali je on ipak ostao zabilježen kao idejni tvorac poštanske marke.

PRVA POŠTANSKA MARKA pojavila se 6. svibnja 1840. zaslugom engleskog učitelja Rowlanda HILLA. To je bio takozvani crni peni (black penny) te plava marka od dva penija koja se pojavila istog datuma.

KAKO SU GUSKE SPASILE RIM?

Pod okriljem noći, 24. prosinca 378. godine prije Krista, počeli su se Gali prikradati rimskoj tvrđavi Kapitol.

Budući da su rimski stražari spavali, taj bi im pothvat vjerojatno uspio da nije bilo gusaka posvećenih božici Junoni, koje su bile namijenjene žrtveniku kapitolskog hrama. Bile su budne i, opazivši Gale kako dolaze, uplašile su se i počele glasno gakati.

To je razbudilo stražare i druge vojnike, koji su odmah poletjeli prema zidinama Kapitola i u posljednji trenutak odbacili Gale.

Od tada su Rimljani svake godine slavili tu pobjedu.

U svečanoj povorci guske su trijumfalno nošene uz urnebesno klicanje naroda.

Istodobno su bičevali jednog nesretnog psa – zato što nije na vrijeme zalajao.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana STANIN je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).