Teško je učiniti nešto prvi put, nešto što nikome prije vas nije uspjelo. Ne znate što vas čeka, kakve sve opasnosti. Jeste li baš sve predvidjeli? Mnogi su to pokušavali, ali neuspješno. Sjetit ćemo se samo nekih kojima je to uspjelo, koje povijest pamti kao prve.

■ Prvi je stigao na Južni pol

Na put prema Južnom polu istodobno su krenule dvije ekspedicije: britanska, koju je vodio kapetan Robert F. Scott i norveška, koju je vodio Roald Amundsen (1872. – 1928.). Norvežani su se za vuču saonica s opremom i hranom koristili psima, dok su Britanci pogrešno izabrali motorne saonice i ponije. Motorne su se saonice ubrzo pokvarile, a poniji uginuli.

Amundsen je na Južni pol stigao 14. prosinca 1911. godine. Mjesec dana kasnije stigao je Scott i pronašao norvešku zastavu zabijenu u snijegu. Iscrpljeni od puta i s malim zalihama hrane, Britanci nisu preživjeli povratak u bazu. Amundsen se među prvima počeo koristiti avionima i cepelinima u istraživanju pa je tako 12. svibnja 1926. prvi nadletio Sjeverni pol (on i talijanski istraživač Umberto Nobile), što je za ono vrijeme bio pravi pothvat.

Poginuo je 18. lipnja 1928., kada je hidroavionom poletio kako bi spasio ekspediciju istraživača iz ledenih pustoši blizu Sjevernog pola.

■ Prvi let preko La Manchea

• Snimljeno ubrzo nakon dolaska Blériota

Daily Mail prvi je put u listopadu 1908. godine objavio da će dati nagradu od 500 funti onome tko preleti kanal La Manche do kraja godine. Kako 1908. nitko nije uspio (niti ozbiljno pokušao), nagradni je fond udvostručen na 1000 funti, a ponuda je produljena do kraja 1909. Pariški list Le Matin komentirao je kako nema šanse da itko osvoji nagradu. Ipak, francuski inženjer, pilot i izumitelj Louis Blériot (1872. – 1936.) preletio je kanal La Manche, od Calaisa u Francuskoj do Dovera u Engleskoj, u zrakoplovu koji je sam izradio. Za taj je let konstruirao novi tip zrakoplova koji je nazvao Blériot XI. Let je trajao 37 minuta. Osim osvojenih 1000 funti, u Londonu je bio kraljevski dočekan.

■ Prvi let preko Atlantika

Charles Augustus Lindbergh (1902. – 1974.), američki pilot, izumitelj i vojni časnik, u ručno izrađenom zrakoplovu Spirit of St. Louis (Duh sv. Luja) preletio je Atlantik bez stajanja 20. i 21. svibnja 1927. Ovo je ujedno bio prvi neprekidni let između New Yorka i Pariza. Lindbergh je tim letom osvojio nagradu od 25 tisuća dolara. Poletio je u New Yorku i nakon leta dugog 33 sata i 30 i pol minuta uspješno sletio na aerodrom u Parizu. Time je postao 104. osoba koja je preletjela Atlantik, ali prvi koji je to uspio bez stajanja. Kada se vratio u New York, dočekali su ga kao najvećeg heroja i nazvali ga „nebeski vitez”.

■ Prvi koji je oplovio Zemlju

Portugalski pomorac i istraživač Ferdinand (Fernão) Magellan (1480. – 1521.), organizirao je i vodio 1519. godine prvo putovanje oko svijeta. Prije odlaska na putovanje dobio je nasljednu titulu potkralja za sve zemlje koje će otkriti. Nažalost, nije to uspio doživjeti. Ubijen je na Filipinima. Kapetan jednog od njegovih brodova Juan Sebastián Elcano (1476. – 1526.) preuzeo je zapovjedništvo nad brodom Victoria i uz najveće se napore vratio do Španjolske. Tako je postao prvi pomorac koji je oplovio Zemlju.

■ Prvi na najvišem svjetskom vrhu

• Tenzing i Hillary

Mount Everest oduvijek je privlačio planinare i penjače. Popeti se na najviši svjetski vrh, na 8848 metara iznad razine mora, zaista je veliki izazov. Nažalost, na putu do vrha u snijegu je oko 150 smrznutih tijela onih koji su nisu shvatili opasnost ovog pothvata i nisu se dobro pripremili. Desetljećima se nekoliko ekspedicija pokušalo popeti. Tijekom britanske ekspedicije na Mt. Everest 1924. britanski planinar Mallory i njegov penjački partner Andrew Sandy Irvine nestali su na tom putu. Došli su 245 m do vrha, ali dalje nisu stigli… Novozelandski planinar Edmund Hillary (1919. – 2008.) sa Šerpom Tenzingom Norgayom uspio se 29. svibnja 1953. kao prvi čovjek popeti na Mount Everest, najviši svjetski vrh.

■ Prvi let balonom na vrući zrak

Braća Joseph i Etienne Montgolfier, proizvođači papira, u svojoj su tvornici izrađivali i male papirnate balone koji su pomoću toplog zraka mogli letjeti. Tako su došli na ideju da načine veliki balon, također od papira, ali pojačan platnenom postavom. Balon je s donje strane imao otvor, ispod kojeg je gorjela vuna i slama da bi u unutrašnjosti balona bio topliji zrak, pa time lakši od okolnoga. Pokušaj letenja priredili su početkom lipnja 1783. Balon se održao u zraku više od 10 minuta i dospio do visine od 500 metara. U rujnu iste godine, na zahtjev kralja Luja XVI., ponovno su pokušali. Ovog je puta balon nosio i prve putnike. U košaru ispod balona stavili su patku, pijetla i ovcu. Balon je poletio pred očima oduševljenoga kralja i ostao u zraku cijelih osam minuta. Dva se mjeseca kasnije vinuo prvi balon s ljudskom posadom. U balonu braće Montgolfier bili su Pilatre de Rozier i d’Arlandes. Preletjeli su oko osam kilometara iznad Pariza.  

Ovo su samo neki. Ima ih još mnogo koji su nešto učinili prvi put. Svi su zaslužili da ih se spomene. Ipak, ne možemo to u jednom tekstu. O njima neki drugi put.

……………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin nastavnica je mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za sedmi i osmi razred. Voditeljica je Županijskoga stručnoga vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).