Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).​
ZA BISTRE I ZNATIŽELJNE GLAVE
Taj čudesni ZOO svijet [2]
objavljeno: 12. svibnja 2016.

CVRKUTAVA HIMNA

Crni kos lako uči neke melodije: jedan Francuz iz okoline Ruana naučio je svog kosa zviždukati Marseljezu, pa ga pustio u šumu. Uskoro su svi kosovi njegovog kantona počeli zviždukati francusku himnu!

LJEVORUKI I DESNORUKI

Za lemura (Lemuridae), sisavca iz reda polumajmuna, može se reći da je „ljevoruk“ kada se hrani. Samo prednjim lijevim udom hvata bube i čeprka po zemlji da bi došao do larvi i ukusni zalogaj strpao u usta. Za penjanje po drveću ili spavanje na grani, zakačen naglavce, koristi sve četiri noge.

Čimpanza (Pan troglodytes) za neke radnje upotrebljava uvijek određenu ruku. Lijevom drži i hvata bačeni predmet ili hranu, desnom skuplja i bere voće i razne bobice. Kada su znanstvenici pokušali naizmjeničnim vezivanjem ruku natjerati čimpanzu da promijeni naviku, on, čak i kad izgladni, nije ni pokušao držati bananu desnom rukom, niti je ubrati lijevom.

Kod grbavog kita, Megaptera novaeangliae, stanovnika priobalnih voda širom svijeta, uočeno je da taj morski div koji često iskače iz vode u dubinu uvijek ponire desnom stranom tijela.

KAKO ŠIŠMIŠ TRAŽI UKUSNI ZALOGAJ?

 

Šišmiši obožavaju jesti žabe, ali u njihovim mračnim špiljama teško je prepoznati ukusno od otrovnog. Zato koriste tehniku koja se u našim restoranima naziva: „I ja ću ono što jedu za susjednim stolom“. Odlučuje osluškujući što rade drugi šišmiši, i povezujući kreket određene vrste žaba s provjerenim ukusom. To je jedini primjer u životinjskom svijetu da se korisni podaci prenose uz pomoć zvuka.

PAMETNI MAKAKI

 

Znanstvenike već dugo zadivljuje ponašanje makakija, majmuna koji pokazuju razna naučena ponašanja, od rukovanja kamenjem do grupnog kotrljanja velikih sniježnih gruda. Istraživači na otoku Koshima, nedaleko od obale Japana, ostavili su na plaži nekoliko krumpira kao hranu grupi makakija. Ženka po imenu Imo, koja je inače pokazivala višu inteligenciju od ostalih, prije nego što je pojela krumpire, najprije ih je oprala u plićaku. Ostali su majmuni slijedili njezin primjer. Nakon toga je nekoliko čopora majmuna počelo prati hranu u plićaku poučeni primjerom čopora kojemu je pripadala Imo.

PAŽLJIVI ŠTAKORI

 

Štakori imaju puno načina za izbjegavanje otrova koji im se svugdje postavlja. Mladi štakori neće okusiti ništa što neki od odraslih nije prvi pojeo. A što se odraslih štakora tiče, oni prenose podatke jedni drugima dahom iz usta. Tek kada onjuše što je jedan od njih jeo (pod uvjetom da je nakon toga preživio), svi ostali slobodno navale na istu hranu.

MORSKA SVILA

Dagnja Pina nobilis stvara vlakna koja su svilenkasta i tanka, od kojih su kao od svile u doba drevne Grčke pravili rukavice. Danas ih možemo vidjeti u muzejima. Izložene su kao zlatne rukavice napravljene od “morske svile”. Te su dagnje izvor i crnih bisera.

REKORDERI U SKOKU

 

Leopard sa snježnih Himalaja (Uncia uncia) može skočiti 15 metara, što je 11 puta duže od njegova tijela. Ali, buha, parazit koji se hrani krvlju životinja, nadmašuje ga. Taj sićušni insekt težak jedan miligram nema krila, ali zato može preskočiti 220 dužina svog tijela od jednog milimetra.

PERNATI LOPOV

 

Svraka ima lopovsku ćud. Sviđa joj se sve što bljeska, pa to rado odnosi u svoje gnijezdo. U jednom mjestu u Oregonu pronađeno je svrakino gnijezdo puno srebrnih dolara iz 18. stoljeća, a jedan je biolog iz Milana pronašao u teško prohodnim usjecima Afganistana kamp svračjih gnijezda. U njima je bilo srebrnog novca još iz doba Aleksandra Velikog i zlatnog bizantskog novca, bakrenih kartuša iz anglo■ afganistanskog rata u 19. stoljeću – sve do iskrivljenih čepova coca■ cole i neiskorištenih ampula antibiotika.

……………………………………

 ZANIMLJIVOSTI IZ ZOO SVIJETA

■ Buhe kao “podstanari” pasa i mačaka nisu rijetkost, ali jeste li znali da i zmije mogu imati buhe?

■  Krava se može lako opiti ako jede šećernu repu jer šećerna repa fermentira u kravljem želucu tijekom probavnog procesa.

■  Surinamska žaba razmnožava se tako da mužjak ubacuje jajašca u zadebljalu kožu ženkinih leđa gdje se događa inkubacija, pa se male žabe legu bez repa i škrga

■  Nojevo oko je veće od njegovog mozga.

■  Najvišu tjelesnu temperaturu među živim bićima ima vrabac, 42 – 44 0C, što je gornja temperaturna granica živih bića na Zemlji.

■  Pčela zamahne krilima približno 230 puta u sekundi.

■  Jezik kameleona može izletjeti iz njegovih usta brzinom od 80 km/h

…………

PRIREDILA: Snježana STANIN