Navodno je običaj davanja nadimaka vladarima zapadnoeuropskih feudalnih država nastao oko 700.godine. Zabilježeno je da je tadašnji franački vladar Karlo dobio naziv Martel (Čekić). Uskoro su i drugi vladari počeli dobivati neobične nadimke.

Justinijan II. Beznosni (Rinotmet)

■ Justinijan II. Beznosni (Rhinotmetos = odsječenog nosa, 670. – 711.) bio je bizantski car 685. do 695. i 705. do 711. Pod utjecajem s istoka, u Bizantu je u 7. stoljeću bilo uobičajeno tjelesno kažnjavanje. Odsijecanje nosa je najčešće bilo primjenjivano na zbačenim carevima ili neuspjelim pretendentima na prijestolje jer se smatralo da su tada nedostojni carske vlasti. Tako su i Justinijana II. zbacili s prijestolja, odsjekli mu nos i prognali u provinciju. Ali, to ga nije spriječilo da nakon deset godina dođe na vlast pomoću bugarske vojske, i stane pred svoje podanike s nosom od zlata. Ponovno je okrunjen, a ispod prijestolja, kao podmetač za noge, prostrli su mu žive njegova dva nasljednika Leoncija i Apsimara – bez nosa dakako.

Karlo VI. Ludi

■ Karlo VI. Ludi (1368. – 1422.) postao je francuski kralj 1380. godine kada mu je bilo samo dvanaest godina. Bio je vesele naravi i svi su ga voljeli, ali nakon nekoliko godina sve se promijenilo. Nepoznata bolest (neki misle da je to možda bio meningitis) pretvorila je jadnog Karla u sasvim drugu osobu koja je govorila sama sa sobom mašući rukama. U kolovozu 1392. godine Karla je potpuno obuzelo ludilo, napad bezumlja i bijesa u kojem je ubio svoja tri viteza. Odveli su ga vezanog i zatvorili u dvor. Nakon nekog vremena oporavio se, ali nije potrajalo dugo. Za vrijeme jednog bala Karlo je ponovno dobio napad i potpuno se izgubio uvjeren da je od stakla. Nikome više nije dopustio da ga dotakne da ga ne slomi. Odbijao je putovati kočijom da se u vožnji ne bi slomio. Osim toga, noću je trčao po dvoru zavijajući poput vuka. Zgrožena njegovim ponašanjem, kraljica je odlučila ne dijeliti više s njim kraljevsku ložnicu pa je nagovorila jednu svoju dvorsku damu da se preruši i pretvara da je ona kraljica. Nesretna je dama morala pristati. Sljedećih trideset godina spavala je u istom krevetu s ludim kraljem koji nije primijetio podvalu.

Ivana Luda

Francisco Pradilla Ortiz: Doña Juana la Loca

■ Ivana I. (1479. – 1555.), kastiljska kraljica od 1504 do 1555., majka Karla V., zapamćena je u povijesti kao Ivana Luda (Juana la Loca). Bila je smrtno zaljubljena u svog supruga kralja Filipa Lijepog. Kada je 1506. godine kralj umro (neki vjeruju da je u tom trenutku potpuno izgubila razum), nikako se nije htjela odvojiti od njega i nije dopuštala da ga pokopaju. Kamo god bi krenula, i Filip u kovčegu bi putovao s njom. Iako je proglašena mentalno nesposobnom za vladanje i zatvorena u dvorcu Tordesillasu, formalno je vladala zajedno sa svojim sinom Karlom I. do smrti 1555. godine. Povijesna istraživanja, međutim, pokazuju da Ivana Luda nije bila zaista luda, nego je njezina poremećenost bila plod političkih spletki.

Ivan II. Dobri

■ Ivan II. Dobri (Jean le Bon, 1319. – 1364.) bio je kralj Francuske od 1350. do 1364. godine. Bio je vitez dostojan divljenja, ali nikakav kralj jer mu je čast bila važnija od života podanika. U drugoj bitci za Poiters 1356.godine Englezi su ga zarobili. Zatražili su za njega otkupninu od 3.000.000 kruna, što je bilo u visini dvogodišnjeg budžeta Francuske. To Francuzi nisu mogli platiti. Tada je Ivan Dobri ostavio u Londonu kao taoca svog sina i otišao u Francusku skupiti novac jer se po dogovoru sklopljenom 1360. godine obavezao platiti otkupninu nakon povratka u Francusku. Ali, ni nakon četiri godine nije uspio skupiti obećani iznos, a bio je i ljut jer mu je sin uspio pobjeći Englezima, čime mu je, kako je mislio, poljuljao čast, pa se – držeći do svoje časti i ugleda – 1364. godine vratio se u Englesku, u zatočeništvo. Ubrzo je umro. Englezi su mu ukazali veliku počast viteškom ceremonijom na sprovodu.

Jaroslav Mudri

■ Jaroslav Mudri (978. – 1054.) bio je veliki kijevski knez. Nakon smrti njegova oca kijevskog kneza Vladimira Velikog četiri brata počela su borbu oko toga tko će biti na čelu kneževine. Brat Sviatopolk je ubio dva brata i dobio snažne saveznike Poljake. Jaroslav je četiri godine ratovao protiv Sviatopolka. Jednom su se obje vojske našle jedna drugoj nasuprot, a između njih je tekao Dnjepar. Jaroslavovi su vojnici bili neodlučni. Iako ih je bilo više, Sviatopolk je imao bolje naoružanu vojsku. Da bi natjerao svoju vojsku da prijeđe Dnjepar, donio je mudru odluku. Naredio je da im se zapali logor. Vojnici su, bježeći od vatre, prešli rijeku i onako mokri napali Sviatopolkovu vojsku i potukli je.

Luj XIV. – Kralj Sunce

Mladi Luj XIV. kao Apolon u Lullyjevom Ballet royal de la nuit (1653.)

■ Luj XIV. – Kralj Sunce (drugi nadimci Veliki i Bogomdani, 1638. – 1715.) bio je francuski kralj od 1643. do 1715. godine. Kraljem je postao s nepunih pet godina pa su u njegovo ime do 1661. vladali njegova majka Ana Austrijska i kardinal Mazarin, kada je Luj zapravo preuzeo vlast. Njegova je vladavina trajala 72 godine, što je bila najdulja vladavina u povijesti Europe. Parižani su mu dali nadimak Veliki jer su njegovom zaslugom smatrali to što je Francuska stekla status najveće europske velesile. Postigla je ne samo političku i vojnu nadmoć, nego je dominirala i kulturom. Kako je dobio nadimak Kralj Sunce? Vrlo rano počeo se zanimati za balet te stao plesati. Već s trinaest godina prvi je put nastupio. S osamnaest je nastupio u Ballet de Flore, a svoju najveću ulogu, ulogu Sunca, po kojoj je i dobio naziv Kralj Sunce, odigrao je u baletu La Ballet de la nuit (Balet noći).

Murat IV. Okrutni

■ Murat IV. (1612. – 1640.) bio je osmanski sultan od 1623. godine, nakon puča u kojem je svrgnut njegov stric Mustafa I. Budući da je još bio dijete, umjesto njega je vladala njegova majka, Kosem. Velike nemire 1631. godine iskoristio je za početak samostalne vladavine. Počeo je s masovnim pogubljenjima pobunjenika. Ali, nije samo prema njima bio okrutan. Kad ga je jednom prigodom brat Bajazid pobijedio u hrvanju i bacanju koplja, tako se razbjesnio da je odmah naredio njegovo smaknuće. Kasnije je smaknuo još dva brata. Na majčinu molbu poštedio je samo brata Ludog Ibrahima, kojeg je smatrao bezopasnim. Zabavljao se daveći žene u haremskom bazenu. Kad mu je glasnik pogrješno javio da je dobio sina umjesto kćer, dao je nesretnika nabiti na kolac.

Još je dosta vladara imalo nadimke. Vladali su tako Charles Glupi i Charles Ludi, Luj i Alfons Debeli, Karlo Lijepi, Ćelavi i Smjeli, Friedrich, Oton, Justinijan, Knut i Karlo Veliki…

Ali, o njima drugi put.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).