Za bistre i znatiželjne glave

ZA BISTRE I ZNATIŽELJNE GLAVE

Zanimljive ZOO priče

četvrtak, 25. svibnja 2017.

Zašto milijuni crvenih rakovica svake godine marširaju prema moru? Kako hrčak pomaže pri porodu? Tko hrani ptiće perjem? Neke se životinje baš neobično ponašaju.

Zanimljive ZOO priče

Marš crvenih rakovica

 

Potkraj svake godine crvene (mangrove) rakovice (Pseudosesarma moeshi) počinju svoju godišnju migraciju iz unutrašnjosti Božićnog otoka (australski vanjski teritorij u Indijskom oceanu) prema moru. Tamo idu radi oplodnje. Više od 120 milijuna tih rakovica polazi na taj put. Ta “kolona” može dosegnuti masu od 800 tona. Na svom putu tijekom deset do 18 dana ostavljaju iza sebe besprijekornu čistoću jer jedu otpalo lišće, voće, cvijeće, uginule puževe i morske ptice. Ništa ih ne zaustavlja na tom putu. Prolazeći kroz naseljena mjesta i preko prometnica nastrada oko sto tisuća jedinki.

Hrčak pomaže pri porodu

 

Većina sisavaca su nezainteresirani očevi. Neki čak i pojedu svoje mlade. Ali,džungarski hrčak (Phodopus campbelli) iz Sibira je izuzetak. Mužjaci tog hrčka ostaju u rupi tijekom porođaja i pomažu u izvlačenju bebe iz porođajnog kanala, ližu njihove membrane, otvaraju dišne puteve beba da bi zatim podijelili objed od ostataka porođaja s majkom. Pomažu majci i mladuncima da se nakon porođaja zagriju kako bi preživjeli veliku hladnoću. Ti očevi u vrijeme porođaja doživljavaju slične hormonske promjene kao i majke.

Pravi sportaši u ZOO svijetu

 

Među životinjama postoje i neke za koje bi se moglo reći da su pravi sportski rekorderi. Snaga malog mrava je tolika da na svom malenom tijelu nosi teret čija je masa 50 puta veća od mase njegova tijela. To bi bilo kao kad bi čovjek mase 80 kg nosio teret od 4 tone. Jedno od „sportskih čuda“ je klokan. Ima duge i snažne stražnje noge koje su u stanju njegovo tijelo (mase oko 100 kg) podići uvis i preskočiti više od 3 metra. Deva se polako kreće, ali može, noseći na sebi teret od pola tone, prijeći u jednom danu udaljenost od oko 50 kilometara. Slon je zaista brdo mišića. Samo njegova surla, kojom može iščupati cijelo stablo s korijenom, ali i podići grančicu, sadrži 40.000 mišića, što je 70 puta više od broja mišića koji čovjek ima u svom tijelu. Sitna buha (mase oko 0,7 miligrama) ima takve stražnje noge da je katapultiraju na udaljenost veću od tridesetak centimetara, što bi odgovaralo skoku čovjeka na udaljenost oko 400 metara.

Perje za večeru

 

Ćubasti gnjurci (Podiceps cristatus) hrane svoje mladunce perjem. Jedan je ljubitelj ptica promatrao ženku ćubastog gnjurca i vidio kako ona svoje mlade “vodi na večeru”. Zapazio da ih hrani perjem vadeći ga iz napuštena gnijezda neke divlje patke. Svojim dugim kljunom gurala je perje djeci u grlo, a i ona sama je progutala dvadesetak. Prehrana tih, ali i nekih drugih vodenih ptica sastoji se 60 posto od perja jer ono sprječava da se kosti progutanih riba zabodu pticama u tanko crijevo i tako ga oštete.

Gdje sove ovise o djetliću?

Dvije vrste djetlića koje žive u Arizoni prave gnijezda u obliku rupa u divovskom kaktusu saguaru. Ali, ta gnijezda im često preotme patuljasta sova (Micrathene whitneyi) koja nastavi živjeti u njima. Bez truda djetlića i gnijezda u kaktusu koje je štiti od velike vrućine ta sova ne bi mogla preživjeti u arizonskoj pustinji. Ona napušta gnijezdo da bi pošla u lov, ali se ne plaši da će joj ga djetlić preuzeti jer lovi isključivo noću.

 Kako slonovi pomažu razmnožavanju akacije

Akacija ima meke i sočne mahune koje su omiljena hrana mnogih životinja. Kad se majmuni hrane tim mahunama, sažvaču sve, pa i sjeme biljke. Najveći neprijatelj je ipak u samim mahunama. Sve sjeme što padne na zemlju uništit će ličinke. Ali, slonovi, koji obožavaju mahune, gutaju ih bez žvakanja. Oni se i stalno kreću pa prijeđu i po nekoliko kilometara prije nego svare hranu i oslobode se nesvarenih tvari. U njihovu izmetu je netaknuta sjemenka akacije, dok su ličinke uništili želučani sokovi. Čak 90 posto sjemenki iz slonovog izmeta proklijat će. Tako se akacije šire zahvaljujući slonovima.

 …………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).

Vezani članci
Školski portal: Slučajni pronalasci

Slučajni pronalasci

Svi ti pronalasci svoje otkriće mogu zahvaliti nekomu slučajnom događaju.…

Školski portal: Mostovi, ća mogu mostovi ...

Mostovi, ća mogu mostovi ...

Mostovi su od davnina povezivali obale rijeka, jezera i mora.…

Školski portal: Tko se to krije iza nadimka

Tko se to krije iza nadimka

Kada se rode, ljudi dobivaju ime koje nose cijeli život.…

Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Vrijedni mali ekolozi

Vrijedni mali ekolozi

Svjetski dan jabuka škola je obilježila…

Školski portal: S radom počelo devet centara izvrsnosti

S radom počelo devet centara izvrsnosti

Devet centara – svaki iz drugog…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…