Oko 200. godine prije Krista poznati rimski povjesničar i pjesnik Tit Makcije Plaut napisao je: „Najveći su talenti najčešće skriveni.” Tim geslom možemo se svakako voditi kada želimo opisati što je darovitost.

Različiti pedagozi i psiholozi definirali su darovitost kao skup urođenih osobina i sposobnosti koje pojedincu omogućuju dosljedno postizanje natprosječnih rezultata, a premaPravilniku o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika (1991.) darovitost se definira kao sklop osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće natprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim poticanjem.

Kako god odlučili nazvati ili definirati pojam darovitosti, u jednom se svi slažu, a to je da imati darovito dijete u razredu znači svaki se dan nositi s različitim izazovima te probijati djetetove i vlastite granice. U daljnjem tekstu navodim nekoliko ideja i smjernica za rad s darovitom djecom (s naglaskom na predmet Hrvatski jezik).

■ NA ŠTO PRVO OBRATITI PAŽNJU

Daroviti učenici vrlo se lako i brzo mogu prepoznati unutar jednog razreda. Oni razumiju gradivo ili tekst koji se nalazi na razini dvije ili više godina iznad njihova razreda. Imaju vrlo zahtjevan i proširen vokabular u odnosu na svoju dob. Vole čitati (s puno entuzijazma i koncentracije) te pamte pročitano još dugo nakon pročitanog teksta. Pokazuju drukčiji interes za čitanje od drugih učenika u razredu. Na kreativan način povezuju što čitaju i stvaraju poveznice s davno pročitanim sadržajima. Moglo bi se postaviti pitanje: U čemu je onda problem? Zbog njihova intenzivnog zanimanja za određena područja recipročno slabi interes za druge teme i sadržaje.

Darovito dijete koje odlično čita i sjajno se snalazi s riječima ne mora biti nadareno i za matematiku ili prirodu. Zapravo, priroda ga uopće ne mora zanimati te u tom području može imati najlošije rezultate. Upravo zato školski sustav često zanemaruje ili uopće ne prepoznaje darovitu djecu. Neka istraživanja pokazuju da među školskom djecom ima čak 10 posto darovitih (George, 2005), stoga je njihovo neprepoznavanje zapravo gubitak za društvo u cjelini. Ako ne razvijamo sposobnosti te djece, ona će biti izgubljena u prosječnosti grupe.

Što se tiče sadržaja iz predmeta Hrvatski jezik, većina programa koji obuhvaća djela za cjelovito čitanje ne zadovoljava posebne obrazovne potrebe darovitih učenika. Zato bi program čitanja trebao biti diferenciran u odnosu na program primjeren vršnjacima, no nažalost, to često nije tako. Najveći dio „posla” pada na leđa učitelja i na njegovu motiviranost te sposobnost da darovitom učeniku pruži „nešto više”.

■ KAKO DIFERENCIRATI ČITANJE

U sljedećoj tablici nalazi se usporedba diferencijacije programa (cijeli razred – pojedinačni daroviti učenik/učenici).

■ LEKTIRA: ČITATELJSKE AKTIVNOSTI ZA DAROVITE

Prema usvojenom Kurikulumu za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj propisano je cjelovito čitanje različitih lektirnih djela (od 1. do 8. razreda osnovne škole). Prema spomenutom Kurikulumu propisani su odgojno-obrazovni ishodi koji navode sljedeće: a) Učenik izabire ponuđene književne tekstove i čita/sluša ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu (OŠ HJ B.1.3.) te b) Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta (OŠ HJ B.1.4.). U razradi ishoda za prvi razred piše: „Učenik čita najmanje jedno književno djelo godišnje prema vlastitom izboru, a preporučuje se više književnih djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje. Svaki dan izabire jedan kratki književni tekst za čitanje između više književnih tekstova primjerenih dobi učenika prema prijedlogu učitelja ili samostalnome izboru. Sastavlja popis pročitanih slikovnica, priča, pjesama i igrokaza uz pomoć odraslih i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika radi poticanja čitanja (NN 10/2019).”

Prema tim ishodima, ali i prema ishodima svakog sljedećeg razreda, ishodi se šire i obogaćuju sa sve više sadržaja koji se međusobno nadopunjuju. Prema tome svaki je učitelj dužan pripremiti i osposobiti učenike – ne samo darovite učenike, nego sve učenike – na čitanje i slušanje s razumijevanjem preporučenih tekstova, pa čak i onih prema vlastitom interesu koji možda nisu na popisu preporučene literature.

Uzmemo li to u obzir, učitelju može biti zaista izazovno i teško pripremiti sat u kojem će se obraditi lektirno djelo koje će darovitim učenicima pružiti i zabavu i zanimljive zadatke, ali i razviti i obogatiti konkretno znanje. Međutim, uz pametnu organizaciju i unaprijed dobro osmišljene aktivnosti, nastavni sati mogu biti zanimljivi svim učenicima bez obzira na sadržaj koji su čitali.

Nudim vam nekoliko (dodatnih) ideja za obradu lektirnog djela koje možete ponuditi darovitim učenicima, ali i onima za koje smatrate da možda mogu više.

♦  Nakon čitanja osmisliti i izvesti lutkarsku predstavu na temelju pročitanog djela.

♦  Razgovarati s osobom koja je pročitala istu knjigu i predstaviti razgovor drugima (koji tu knjigu prethodno nisu pročitali).

♦  Napisati pismo autoru/autorici (ako je moguće).

♦  Napisati drukčiji kraj priče.

♦  Napisati još jedno poglavlje.

♦  Dodati, umetnuti novi lik ili likove.

♦  Razraditi sadržaj s novim likovima.

♦  Koristeći se rječnikom, pronaći sinonime za, na primjer, šest najčešćih riječi u pročitanom djelu.

♦  Napisati dijalog između dvaju likova i pročitati ga pred razredom.

♦  Ovisno o dobi učenika izraditi štapne lutke te animirati razgovor likova.

♦  Snimiti kratki videozapis lutkarske predstave za koju su učenici sami osmislili scenografiju i sve popratne sadržaje.

♦  Pročitati druge knjige istog autora te ih usporediti.

♦  Pronaći knjigu istog ili sličnog naslova s pomoću interneta, knjižnice ili neke treće osobe.

♦  Napisati priču koja sadrži slične elemente kao zadano djelo.

♦  Samostalno ili uz malu pomoć učitelja napraviti u nekom od digitalnih alata popis pročitanih djela (npr. Book Creator, Coggle, Canva…)

♦  Samostalno ili uz malu pomoć učitelja napraviti plakat kao pozivnicu za Dan/Večer čitanja.

Ideja ima zaista mnogo, ali ne moraju sve biti povezane sa samim djelom. Ako učitelj ocijeni da učenik može više, uvijek mu može ponuditi dodatne zadatke vezane s biografijom autora/autorice.

Učenik tako može dobiti zadatak da istraži:

♦  biografske naslove autora po kategorijama (ako postoje)

♦  spolnu ili etničku pripadnost u biografijama

♦  povijesno razdoblje u kojem je autor stvarao ili povijesno zaleđe koje je uvjetovalo na stvaranje posebnog ozračja u autorovom opusu

♦  napraviti ilustriranu vremensku crtu koja će obuhvatiti sve važne događaje u životu spomenutog autora

♦  potražiti različite fotografije autora te napraviti kolaž slika

♦  i na kraju, ako je moguće, pokušati napraviti intervju s autorom.

Tim aktivnostima razvija se i samostalnost učenika, ali i njegove kognitivne sposobnosti.

■ KAZALIŠTE PETKOM:

Ideje za mjesečni rad (temeljene na različitim ishodima svakog razreda)

Dok sam radila u produženom boravku, samostalno vrijeme koje su učenici mogli iskoristiti bilo im je dragocjeno, no još su više voljeli kada su im aktivnosti bile pomno isplanirane. U tom slučaju cijeloga tjedna veselili su se sadržajima koji ih čekaju na kraju tjedna ili mjeseca. Na što točno mislim? Radi se o aktivnosti koju sam nazvala „Kazalište petkom”. Budući da je svaki razred šarolik, teško je svima i uvijek udovoljiti. No zaključila sam da je igra, naravno, uvijek brzo prolazila. Nudim vam nekoliko ideja za vaše „Kazalište petkom” koje možete prilagoditi svojem razredu.

TKO?

Ako imate skupine darovitih učenika ili smatrate da bi neki mogli više, ponudite im alternativne aktivnosti u kojima bi mogli pokazati svoju darovitost, ali kroz natjecateljski duh.

KADA?

Sat razrednika, izvannastavna aktivnost ili sat hrvatskog jezika.

ŠTO?

Diferencirani zadatci u kojima se tjedno natječu, a kroz mjesec dana sve skupine ili svi učenici koji sudjeluju u diferencijaciji moraju riješiti sve zadane zadatke.

ZAŠTO?

Na kraju mjeseca uspoređuju se postignuća skupina/učenika te se proglašava pobjednik. On ima mogućnost birati, recimo, sljedeću knjigu ili sljedeće aktivnosti koje će se obrađivati tijekom aktivnosti u nadolazećem mjesecu/razdoblju.

■ POEZIJA: Učitelj odabere jednu pjesmu, a svaki učenik ili svaki član ekipe recitira pjesmu. Pjesme u višim razredima mogu učenici napisati i sami, a zatim interpretativno čitati ili recitirati napamet.

■ FILM: Učitelj odabire film koji može, a i ne mora biti dio medijske kulture. Učenik/učenici rade analizu filma/likova i na kraju mogu glumiti isječak iz filma ili pantomimom pokušati dočarati određenog lika. Također, učitelj može odabrati usporedbu filma i lektirnog djela te na tome temeljiti dodatne zadatke.

■ BAJKA: Učenici mogu dobiti zadatak da napišu drukčiji kraj bajke, da dodaju lik, promijene događaj, umjesto nekog izmišljenog lika, odabrati stvarnu osobu i ubaciti je u priču…

■ VIJESTI: Učenik/učenici zajedno vode petominutnu radijsku (ili televizijsku) emisiju o nekom aktualnom događaju, o sadašnjem gradivu, o nekom važnom povijesnom događaju ili povijesnoj ličnosti.

Mjesečni zadatci mogu se mijenjati ovisno o sadržajima koji su propisani za određeni razred, ali se učitelj ne mora strogo držati kurikuluma, već se može prilagoditi darovitim učenicima i njihovim sklonostima (npr. drama, govor, znanstveno otkriće, prezentacija o nekoj temi, životinjsko carstvo…). Svaka aktivnost može se prilagoditi dobi i mogućnostima djeteta, a na nama je samo da prepoznamo koliko naša darovita djeca mogu.

Roditelji uglavnom smatraju da postignuća predstavljaju rezultati ispita, kako pisanih tako i usmenih, a nastavnici smatraju da postignuće znači „stvoriti široko obrazovane, sretne i zadovoljne mlade ljude koji su iskoristili svoje potencijale” (George, 2005). Nadam se da će vam moje ideje dati uvid u neke nove aktivnosti o kojima do sada niste razmišljali te vam pomoći da stvorite sretne i zadovoljne mlade ljude koji znaju kako iskoristiti svoje potencijale.

■  Napisala: Sanja ŽUPAN, učiteljica razredne nastave, OŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb ■ Udana, majka dvoje djece. Na promociji diplomanata Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu primila posebnu nagradu summa cum laude (s najvećom pohvalom studentu za izvanredna postignuća tijekom školovanja). Dobitnica je Rektorove i Dekanove nagrade. U Zagrebu radi od 2011. godine ■