Pronaći i osmisliti aktivnost koja će zainteresirati srednjoškolce i izvući iz njih neke skrivene talente i pobuditi u njima interes za umjetnost, ponekad može biti zaista izazovno. Uvriježeno je mišljenje da mladi danas ne vole čitati, a posebice im je mrska poezija.

Pitamo li petnaestogodišnjaka zašto rijetko poseže za poezijom, odgovor je gotovo uvijek jednak, kažu da im je dosadna i nerazumljiva.

Stav je to koji će u nastavniku probuditi potrebu da mu dokaže suprotno, da poezija može biti zabavna, kreativna i poticajna.

Slijedeći takvu potrebu svoje nastavnice Aleksandre Pleh, a i suvremeni trend recikliranja, učenici 1. a gimnazijskog razreda Srednje škole Čakovec proveli su online radionicu pisanja i stvaranja blackout poezije. U tom su se kreativnom izazovu odlično snašli te su tako nastali vrlo kreativni, zanimljivi i pomalo začudni radovi. „Reciklirali“ su stare novine, časopise, knjige i letke trgovačkih centara kako bi ih pretvorili u pjesme.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Što je blackout poezija i kako nastaje

Blacokut poezija zanimljiv je i kreativan spoj pjesništva, crtanja i kolaža, spoj dekonstrukcije teksta i njegove rekonstrukcije i upisivanja novih značenja, a dokazuje da umjetnost možemo pronaći svuda oko nas. Ona nastaje, kako joj i sam naziv kaže, zacrnjivanjem dijelova teksta tako da nezacrnjene riječi tvore smislenu cjelinu, a ostatak se potom može i dodatno obogatiti crtežima ili kolažem.

Recept za blackout pjesmu:

■  uzmi stranicu iz novina, časopisa, knjige ili letka

■  uzmi crni flomaster ili tuš (možeš koristiti i druge likovne tehnike)

■  letimičnim čitanjem izdvoji riječi koje bi zajedno mogle funkcionirati kao cjelina (stihovi, mudra izreka, životna istina)

■  odabrane riječi zaokruži ili ih nekako drugačije istakni

■  ostatak teksta zacrni ili ga na neki drugi način prekrij.

Tko je i kada prvi put napisao pjesmu zacrnivši „suvišne“ riječi, teško je reći, no sigurno je da je ona nastala tako da se od fragmenata nečeg starog načini novo kreativno djelo. Takav su pristup umjetnosti afirmirali avangardni pjesnici s početka 20. stoljeća pa bismo tako blackout poeziju mogli smatrati dadaističkim stvaralačkim činom.

Čovjekom koji je popularizirao blackout poeziju smatra se Austin Kleon, američki pjesnik i kreativac. On je 2010. objavio svoju zbirku pjesama Newspaper Blackout, prvu zbirku takve vrste poezije. Ona je nastala tako da je počeo zacrnjivati članke u New York Timesu, a svoje pjesme stvara i dalje te uratke objavljuje na svojem profilu na Instagramu, a kako on to radi, moguće je vidjeti i OVDJE.

■  Piše: Aleksandra Pleh, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti ■ Srednja škola Čakovec ■ Profesorica sam Hrvatskoga jezika u Srednjoj školi Čakovec u Čakovcu, radim tamo pet godina. Predajem gimnazijskim razredima, razredima smjera Medicinska sestra/tehničar opće njege i smjera Fizioterapeutski tehničar. U navedenoj školi vodim i dramsku skupinu te sam i sama članica dramske skupine Dramskoga studija Dada KD Pinklec iz Čakovca. U nastavi volim koristiti dramske metode i volim kada je na satu „živo“, kada se razgovara i raspravlja o nekoj temi ■