Mnogo smo razgovarali o tehnici čitanja, zato mi dopustite da se detaljno zadržim na ovom pitanju.

Kako bih imala bolji uvid u napredak svojih učenika u čitanju, na kraju drugog tromjesečja testirala sam tehniku čitanja i prikazala je grafikonom.

1B – tehnika čitanja.

• Norma – 14 riječi u minuti.
• Okomito – broj pročitanih riječi u minuti.
• Vodoravno – učenici.

 Kao što vidite iz dijagrama, 13 učenika u razredu čita znatno više od norme, četiri se uklapaju u standarde, a dvoma je učenicima potrebna podrška i pomoć roditelja i učitelja.

Što se podrazumijeva pod tehnikom čitanja?

Učitelji ocjenjuju dva kriterija:

1) semantički – razumijevanje, svijest o sadržaju i značenju teksta koji se čita
2) tehnički – brzina (tempo), ispravnost i izražajnost čitanja.

Utječe li brzina čitanja na akademski uspjeh?

Za mnoge je neuspješne učenike upravo loše čitanje uzrok zaostajanja u osnovnoj školi. U višim se razredima osnovne škole problemi s čitanjem ne poboljšavaju, već produbljuju. Loše čitanje postupno i podsvjesno koči svladavanje gradiva ne samo društvenih, već i prirodnih predmeta. Zbog poteškoća u čitanju učenici razvijaju odbojnost prema njemu, što utječe na cjelokupni razvoj osobe.

Prema mišljenju psihologa, više od 200 čimbenika utječe na akademski uspjeh. Ti su faktori uvedeni u testove i upitnike te je ispitano više od dvije tisuće učenika. Pokazalo se da postoji faktor čiji je utjecaj na akademske rezultate mnogo jači od ostalih. To je brzina čitanja (optimalna brzina: od 120 do 150 riječi u minuti).

Tim se tempom postiže optimalno razumijevanje teksta. Ako je brzina pretjerana razumijevanje se pogoršava, a ako je smanjena tad je potrebno pročitati tekst dva ili tri puta da biste ga razumjeli.

Praksa pokazuje da je tehnika čitanja kod mnogih školaraca na niskoj razini. U lekcijama čitanja glavni je fokus na razumijevanju čitanja i razvoju mišljenja, dok tečnost čitanja ostaje u „sjeni”. No povećanje brzine čitanja postiže se većinom u nižim razredima.

Učiteljev je zadatak naučiti djecu čitati ritmom govora do kraja četvrtog razreda osnovne škole. Višegodišnje iskustvo pokazuje da djeca nastavljaju dobro učiti u petom razredu ako su niže razrede završili sa sposobnošću čitanja najmanje sto riječi u minuti.

Naravno, i pojedinačne urođene karakteristike kao što su brzina reakcije, temperament, oštrina vida do neke mjere utječu na razvoj brzine čitanja.

Međutim, tečno čitanje stečena je vještina koja je podložna daljnjem usavršavanju. Stoga je potrebno utvrditi čimbenike koji utječu na tečnost čitanja i razvijati ih, a ostale ukloniti. Djeca koja sporo čitaju osuđena su na zaostajanje. Bez brzog je čitanja, prema V. A. Suhomlinskom, misaona i stvarna organizacija rada u školi nezamisliva.

Zanimljivost: V. I. Lenjin i A. M. Gorky čitali su oko 600 riječi u minuti. Tvrdi se da je najveću brzinu čitanja zabilježio američki predsjednik J. Kennedy, oko 2000 riječi u minuti.

Možda su ovo samo legende, ali u SAD-u i drugim razvijenim zemljama vodeće stručnjake ne zapošljavaju ako čitaju manje od 400 riječi u minuti.

Televizijski izvjestitelji ističu se brzim čitanjem, s prosječnom brzinom od 130 riječi u minuti, što spada u zonu optimalne brzine. Optimalno čitanje jest čitanje brzinom govora. Upravo se ovoj brzini govora čovjekov artikulacijski aparat prilagođavao stoljećima i upravo se tom brzinom čitanja postiže najbolje razumijevanje teksta.

………………

NAPOMENA

• RUSIJA: Točka. Točka. Zarez… – blog učiteljice Natalije SOKOLOVE namijenjen učiteljima nižih razreda osnovne škole.
• Izvor: sokolovanatalya.blogspot.com