
O važnosti knjižnica, od samostanskih i narodnih do gradskih, školskih i nacionalnih, i u nas i u svijetu, pisali su mnogi, no malo koja se knjižnica u Hrvatskoj može pohvaliti ovakvom monografijom kakvu su o povijesti i nastanku Gradske knjižnice Don Mihovil Pavlinović u Imotskome ispisali publicist Milan Glibota i dr. sc. Marija Jović”, zapisuje dr. sc. Ante Žužul u predgovoru ove monografije naslovljenom Knjižnica je hram.
O povijesti imotske knjižnice, prvim literarnim zapisima u Imotskoj krajini, prvim samostanskim knjižnicama, imotskim franjevcima, o prvoj knjižnici u Imotskom i fra Šimunu Gudelju, o razvoju čitaonice u Imotskom u vrijeme narodnog preporoda i Pravilniku družtva Narodne čitaonice Imotske (objavljenom 2. rujna 1868. u Narodnom listu) te o don Mihovilu Pavlinoviću koji je 8. veljače 1870. znamenitim govorom Besjeda na slavi Imotske čitaonice otvorio Hrvatsku čitaonicu u Imotskom, znalački u prva dva poglavlja ove raskošno opremljene monografije piše publicist Milan Glibota.
O povijesti imotske knjižnice znalački piše publicist Milan Glibota, a ravnateljica Marija Jović opisuje trnovit put do osamostaljenja te ustanove
Od te 1870. pa do 14. studenoga 2005., kada je otvorena Moderna samostalna ustanova Gradska knjižnica i čitaonica Don Mihovil Pavlinović, i to zauzimanjem današnje ravnateljice dr. sc. Marije Jović, prošlo je 135 godina. To je vrijeme opisano u poglavljima Od franjevačke samostanske knjižnice do Imotske čitaonice, Rad knjižnice 1980-ih i 150. obljetnica utemeljenja knjižnice, IRIM projekti i STEM revolucija u kojoj dr. Jović znalački opisuje trnovit put osamostaljenja knjižnice.
S današnje promocije na Interliberu:

Naime, sve do 14. studenoga 2005. imotska je knjižnica bila samo odjel u sastavu neke druge kulturne ustanove u gradu. Zahvaljujući njezinu trudu, maru i nesebičnom zalaganju knjižnica se osamostalila te je osnovana moderna ustanova Gradska knjižnica Don Mihovil Pavlinović smještena u posve obnovljenim prostorima najljepše gradske kuće koju stariji građani nazivaju i Domljanovom kućom.