Ideja je potekla od američkog predsjednika Jimmyja Cartera a obilježavanje potiče i NASA, jer je Sunce izvor života i obnovljiv izvor energije. Jedan je od glavnih zadataka raditi na daljnjem razumijevanju interakcije između Sunca i Zemlje, posebno o pitanju okoliša, s vjerom da će bolje razumijevanje ovih procesa pomoći znanstvenicima da predvide aktivnosti Sunca, a time i vremenske uvjete na Zemlji. [ Izvor: likaclub.eu ]

Uz toplije dane obično dolazi i bolje raspoloženje, a da to nije slučajno dokazali su znanstvenici koji su otkrili kako se izlaganjem sunčevoj svjetlosti oslobađa i hormon sreće serotonin. Uz to, izlaganjem kože sunčevoj svjetlosti tijelo proizvodi i vitamin D, zaslužan za apsorpciju kalcija, zdravlje kostiju, srca i općenito dobro funkcioniranje organizma. Odgovarajući status vitamina D potreban je za očuvanje zdravlja od najranije životne dobi, ističe prof. dr. sc. Irena Colić Barić, pročelnica Laboratorija za znanost o prehrani s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Istraživanja, naime, pokazuju kako svaka sedma osoba u svijetu pati od nedostatka vitamina D, a osim neodgovarajuće prehrane jedan je od glavnih uzroka manjka vitamina D i zabrinutost zbog raka kože, zbog čega se sve manje izlažemo sunčevoj svjetlosti. [ Izvor: roditelji.hr ]

Izlaganje suncu, zaštita od sunca i vitamin D

Istraživanja su pokazala da pet minuta provedenih na suncu, s 5 posto izloženog tijela, dva ili tri puta tjedno može osigurati dovoljnu količinu vitamina D koje organizam treba za zaštitu zdravlja kostiju i zuba i za prevenciju nekih bolesti koštanog tkiva. Više od 20 minuta provedenih na suncu ne povećava dobre učinke vitamina D, a rizik oštećenja kože povećava se s količinom vremena izloženosti sunčevim zrakama.

Preporuke za zaštitu od sunca

• izbjegavanje prekomjernog sunčanja odnosno tamnjenja kože
• razumno izlaganje suncu
• izbjegavanje sunca između 10 i 16 sati – u to se vrijeme ljeti obvezatno skloniti u sjenu
• nošenje lagane i svijetle odjeće i šešira širokog oboda koji štiti lice i vrat
• zaštita kremama sa zaštitnim faktorima. [ Izvor: plivazdravlje.hr ] 

AKTIVNOSTI

O Suncu razgovaramo od prvog razreda, čim počnemo s obradom snalaženja u vremenu (doba dana, jučer – danas – sutra), a i kroz teme Zdravlje (boravak na Suncu) i Priroda (promjene u prirodi kroz godišnja doba).

Aktivnost koja je učenicima jako zanimljiva jest Okretanje Zemlje oko same sebe i oko Sunca (rotacija i revolucija – naravno, ove termine učenicima ne spominjemo): odaberemo učenika/učenicu plave kose (djeca to sama predlože, jer je „Sunce žuto”) pa on/ona glumi Sunce, a učenik/učenica smeđe kose bude Zemlja. „Zemlja” se vrti oko same sebe i oko „Sunca”. Ako „Suncu” damo i ručnu svjetiljku, učenici jako brzo i lako shvate (sukladno dobi) i zapamte izmjenu dana i noći te godišnjih doba, mnogo bolje i zornije nego da primjerice gledaju prezentaciju, plakat, mobil ili samo slušaju naše predavanje.

Ako imamo sreću da imamo školsko dvorište, možemo se u drugom razredu pozabaviti izradbom Sunčeva sata kad radimo temu Ura (ujutro izađite i neka dijete stane na neko asfaltirano područje. Kredom iscrtajte obrise njegovih stopala i obrise djetetove sjene. Vratite se na isto mjesto u podne i navečer te ponovno iscrtajte djetetovu sjenu.

Objasnite mu da se njegova sjena pomiče zbog „kretanja Sunca” ; zanimljivost možete naći i OVDJE. 

U trećem razredu naše spoznaje o Suncu upotrebljavamo za snalaženje u prostoru (glavne i sporedne strane svijeta), a u četvrtom razredu govorimo o Suncu kao jednom od životnih uvjeta pa se više bavimo njime (zanimljive knjige za provođenje različitih pokusa:

https://shop.skolskaknjiga.hr/istrazi-otkrivaj-i-eksperimentiraj-u-svijetu-znanosti.html

https://shop.skolskaknjiga.hr/77-kuhinjskih-pokusa.html

Obradbu životnih uvjeta zaključimo posjetom meteorološkoj stanici, što je vidljivo u članku u prilogu, u kojem sam pojasnila zašto planiram drukčije od uobičajeno predloženoga.  

Sunce, dobar ti dan aktivnost je kojom obilježimo današnji dan nevezano za razred. Provodimo je tako da izađemo iz učionice i u razgovoru (HJ) i igri (TZK) na otvorenome uočimo dobre strane boravka na Suncu, ponovimo i zašto se, kako i kad od Sunca trebamo zaštititi (PID, ZO). Možda je netko bio u Zadru pa može podijeliti s nama svoj doživljaj tamošnjega Pozdrava Suncu, a zanimljivo je i ispričati učenicima (pogotovo ako je oblačan dan) kako je Sunce uvijek tu, bez obzira na to vidimo li ga ili ne (iskoristim priliku podijeliti svoj doživljaj leta zrakoplovom, ulaska „u oblake” i izlaska iznad njih u vedrinu, svjetlost i toplinu Sunca). Tu misao možemo iskoristiti i za Sat razrednika (Sunce je uvijek tu, čak i ako ga ne možemo vidjeti) pod temom osnaživanja učenika i razvijanja samopoštovanja, samosvijesti i samopouzdanja.

Ako učenici imaju osobna iskustva i interes, sadržaje možemo proširiti i saznanjima o sunčevim kolektorima kao još jednom načinu iskorištavanja Sunčeve energije. [Izvor: sibenik.in ]

…………………

Piše Melita POLIĆ, učiteljica savjetnica | OŠ Jurja Dalmatinca, Šibenik

…

Ima 30 godina radnog iskustva; voditeljica Županijskoga stručnog vijeća učitelja razredne nastave Šibensko-kninske županije od 2006.; autorica županijske slikovnice Korak kroz Šibensko-kninsku županiju | Misli vodilje u radu: život nije podijeljen na predmete [integrirana nastava]; cijeli je svijet učionica [cjeloživotno formalno, neformalno i informalno učenje] te prije svega odgajati, a onda i obrazovati [generičke kompetencije].