… koja okuplja 185 članica. Temeljni je program WMO-a služba Svjetskoga meteorološkog bdijenja (World Weather Watch – WWW).

Jedinstvena mreža, koju čine tri svjetska meteorološka centra, 34 regionalna specijalizirana meteorološka centra i 185 zemaljskih ili nacionalnih meteoroloških centara, skuplja, obrađuje i razmjenjuje oko 15 milijuna znakovnih informacija na dan i izrađuje 2000 vremenskih karata. 

Hrvatska je od osnutka WMO-a surađivala s tom organizacijom, a nakon stjecanja samostalnosti i sama se učlanila u WMO u studenome 1992. godine.

• Kako nastaje vremenska prognoza?

Vremenska prognoza predviđanje je vremenskih uvjeta nekog područja. Vremenske prilike označavaju stanje u Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj, a grana znanosti koja proučava promjenu vremenskih prilika (oborine, oluje, tornada, cikloni…) zove se meteorologija.

Postoji više grana meteorologije (biometeorologija, klimatologija, agrometeorologija itd.), a ona koja se bavi proučavanjem istodobnih stanja atmosfere i zakonitosti meteoroloških procesa na širokom području, a radi prognoze vremena zove se sinoptička meteorologija.

Nekad se promatralo nebo i ponašanje biljaka i životinja da bi se saznalo kakvo će vrijeme biti. Danas se za prognoziranje vremena svakodnevno prikupljaju podatci iz meteoroloških postaja s prilično velikog područja.

Meteorološke su postaje opremljene termometrima, higrometrima, anemometrima, menzurama i živinim barometrima.
Podatci se prikupljaju iz više od 8000 meteoroloških postaja na kopnu, s brodova, zrakoplova, balona, naftnih platformi i meteoroloških satelita te se svaka tri sata šalju u 13 glavnih meteoroloških središta Svjetske meteorološkeorganizacije, gdje se pohranjuju u računala, a meteorolozi na osnovi toga rade vremenske prognoze.

Na temelju tih podataka dobiva se regionalna i globalna prognoza koja se pošalje u nacionalne meteorološke centre. Kombinacijom nacionalne prognoze, koja nastaje mjerenjem nacionalnih meteorologa, s regionalnom i globalnom, stvara se prognoza za pojedinu zemlju.

Prognoza vremena može biti kratkoročna i dugoročna.

Pouzdanost prognoza je manja što je prognostičko razdoblje dulje. Dugoročna prognoza jest prognoza dva tjedna unaprijed i njome se točno može predvidjeti opća meteorološka situacija. Kratkoročna prognoza jest prognoza za dva-tri dana unaprijed i točna je u 90 posto slučajeva. [ Izvor: skole.hr ] 

AKTIVNOSTI

Budući da sam veliki pobornik iskustvenog učenja, u svakodnevnom radu nastojim maksimalno iskoristiti dječja predznanja i iskustva, kao i izvornu, neposrednu stvarnost. Zato s učenicima često izlazim iz učionice (unatoč čestom skupljanju suglasnosti, što zamara i roditelje i mene). Roditeljima, naravno, na prvome roditeljskom sastanku svake školske godine pročitam plan, ciljeve i ishode izvanučioničkih nastava. Povratne informacije izrazito su pozitivne, jer roditelji uviđaju smisao i svrhu, učenicima je zanimljivo biti izvan učionice, mnogo lakše i brže usvajaju sadržaje te shvaćaju da se ne uči samo u učionici i iz udžbenika. Isto tako, nastojim nadovezivati sadržaje (roditeljima i učenicima zorno približim ovako: gradivo Hrvatskog jezika i Prirode i društva jest kao meta – krećemo od najmanjega kruga pa ga svake godine koncentrično proširujemo, a Matematika je poput stepenica – ne može se naprijed dok se ne svlada ona na kojoj jesmo).

PRVI RAZRED

Tako u prvom razredu pozdravljamo svako godišnje doba izvanučioničkom nastavom pa nakon povratka u učionicu crtaju ono što smo vidjeli (kuća, vrijeme, more, vazdazeleno i listopadno stablo, biljke i životinje), posebno obraćajući pažnju na zaštitu okoliša. Snalaženje u vremenu im je zabavno i zanimljivo, jer izrade svoje kalendare pa svaki dan mijenjaju dan u tjednu i vrijeme (zanimljiva je crtica što je ova ideja iz udžbeničkog kompleta Moj dom, J. Bukša, po kojem sam i ja radila kad sam bila u 1. razredu, daleke 1972. godine i tu aktivnost pamtim još otada J).

DRUGI RAZRED

U drugom razredu izrađuju „klasični” kalendar prirode (vrijeme, priroda, rad ljudi) pa analiziramo dobivene podatke, a pišemo i nadnevke početka, trajanje dana i noći te mjesece koji pripadaju svakome godišnjem dobu (u različitim bojama).

TREĆI RAZRED

Treći je razred rezerviran za zavičaj pa tako, nakon određenoga vremenskog razdoblja praćenja vremena, analiziramo dobivene podatke, ali ih i uspoređujemo s podatcima iz različitih područja županije (otoci – obala – zaleđe), koje možemo dobiti tako da surađujemo s trećašima iz tih područja. Definiramo i klimu, tj. razliku između klime i vremena (pojednostavljeno: vrijeme – kratkoročno promatranje, klima – dugoročno). Isto tako, kroz zavičajne sadržaje, učenici dobiju istraživački zadatak prikupiti narodne poslovice vezane za vrijeme (Sveta Kata – snig na vrata, Tri marćane bure, Kad galebovi letaju poviše zemje – kiša će…) pa ih okupimo u materijal Vrime u narodu (korelacija HJ – zavičajni govor i književni jezik, PID – vrijeme, LK – ilustriranje, ostvarujući potrebne ishode, Matematika – računanje i baratanje jedinicama za mjerenje vremena u narodnim poslovicama).

ČETVRTI RAZRED

U četvrtom je razredu vrijeme za posjet meteorološkoj stanici Šibenik, kojim obilježimo Svjetski meteorološki dan, a u nastavi radimo mnogo pokusa (Uvjeti života, Vrijeme, Zaštita okoliša, Zdravlje…).

Tu ide slikica knjige MALI METEOROLOG

Ovo je knjiga koja nam može izvrsno poslužiti u nastavi, a možete je nabaviti OVDJE.

Djecu bi svakako trebalo upoznati i s najpoznatijim imenom hrvatske meteorologije, Milanom SIJERKOVIĆEM, koji je napisao i knjige za djecu:

PRIČE IZ METEOROLOŠKE ŠKRINJICE

Knjiga Priče iz meteorološke škrinjice uglednoga meteorologa Milana Sijerkovića namijenjena je djeci predškolske i rane školske dobi. Jednostavno i zanimljivo napisanim i bogato ilustriranim pričama autor objašnjava mladim čitateljima složenost vremenskih prilika. Saznat će zašto je odjeća od zraka prozirna i laka, kako vjetar juri oko kuće, zašto munja bliješti, a grom trešti, čemu služe meteorološke postaje, koja je razlika između čistoga i prljavog zraka, znaju li lastavice kada će padati kiša… Više pogledajte OVDJE.

ČAROLIJA SNJEŽNE PAHULJE

Knjiga je izvrstan znanstveno-popularni tekst za djecu. U deset poglavlja obrađuju se mnoga pitanja o snijegu (nastanak snijega, vrste snježnih oborina, prostorna raspodjela snježnih oborina, što se zbiva u snježnom pokrivaču, snježne mećave, vijavice, lavine..) Na kraju, za znatiželjnike je pripremljeno nekoliko zanimljivih pitanja o snijegu, s odgovorima, dakako. Knjiga upućuje učenika na promatranje pojava u prirodi, što će razviti pravilan odnos prema okolišu i potaknuti razvoj ekologijske svijesti mladih. Više pogledajte OVDJE. 

Svakako je dobrodošlo i sudjelovanje u projektima koji promiču meteorologiju i zaštitu okoliša. To je ZANIMLJIVA RADIONICA > „Mala škola meteorologije”, u kojoj je sudjelovala i naša škola. 

…………………

 Piše Melita POLIĆ, učiteljica savjetnica | OŠ Jurja Dalmatinca, Šibenik

…

Ima 30 godina radnog iskustva; voditeljica Županijskoga stručnog vijeća učitelja razredne nastave Šibensko-kninske županije od 2006.; autorica županijske slikovnice Korak kroz Šibensko-kninsku županiju | Misli vodilje u radu: život nije podijeljen na predmete [integrirana nastava]; cijeli je svijet učionica [cjeloživotno formalno, neformalno učenje i informalno učenje] te prije svega odgajati, a onda i obrazovati [generičke kompetencije].