Što čini dobrog nastavnika?

• Ali, što čini dobrog nastavnika?                                                                                                         

Neosporno je da su kompetencije njegova zvanja, osobne značajke i individualni stavovi dijelovi te slike, no to se može pripisati i drugim zanimanjima.

Drugi pak misle da valja znati što i kako se poučava. Čak i da je to istina, ostaju otvorena brojna pitanja razmišljamo li o raznolikosti naših učionica uzimajući u obzir njihovu društvenu, ekonomsku, kulturnu i jezičnu pozadinu.

Nedavno objavljeno Eurydiceovo izvješće (The Teaching Profession in Europe, 2015.) pokazuje da stručnost nastavnika u nižim razredima srednje škole u Europi tijekom njihove pripravničke obuke oblikuju tri sastavnice:                                                                               ■ poznavanje predmeta ■ pedagoška obuka i  ■ uvodni praktični rad u školi.

Iako to čine na različite načine i u različitim omjerima, gotovo svi obrazovni sustavi podržavaju te tri sastavnice.

U većini zemalja novi kvalificirani nastavnici prolaze propisanu uvodnu praksu te uobičajeno dobivaju potporu mentora kada je to potrebno.

• PRIPREMATI UČENIKE ZA SLOŽENOST SUVREMENOG ŽIVOTA

Poznavanje predmeta koji predaju nije upitno ni mladim ni starijim učiteljima. Ipak, samo 40 posto učitelja izjavljuje da se osjećaju dobro pripremljenima u pedagogiji, a manje od polovine u praktičnim načinima nastave.

Slično tome, upitani o stručnom usavršavanju, 75 posto nastavnika izražava slabu ili potpunu odsutnost potrebe poznavanja kurikuluma ili područja njihova predmeta. Nasuprot tomu, mnogo nastavnika izražava potrebu za pristupom drugim područjima koja bi im omogućila unaprjeđenje njihovih pedagoških pristupa poput nastavnih ICT vještina, pristupa individualiziranom učenju ili nastavi međukurikularnih vještina.

Druge visokorangirane teme, kao upravljanje ponašanjem učenika, nastava u multikulturnom i multijezičnom okruženju, vođenje i savjetovanje učenika o karijeri, pokazuju da je poučavanje danas složen poziv i da dio „kako poučavati“ preuzima razne oblike.

Štoviše, pokazuje se da nastavnici vide vlastitu ulogu u nadilaženju običnog prijenosa određenog i na predmetu utemeljenog znanja. Oni pripremaju ili žele pripremati učenike za složenost suvremenog života koji ih potiče da budu aktivni građani, da poštuju različitosti, budu kritični, kreativni, fleksibilni...

• OKRUŽJE KOJE OMOGUĆUJE SURADNIČKU ŠKOLSKU KULTURU

Raspon složenosti kompetencija (kombinacija znanja, vještina, razumijevanja, vrijednosti, stavova i želja koji vode k učinkovitom i praktičnom djelovanju u određenom području) potrebnih za nastavu u 21. stoljeću toliko je širok da nije vjerojatno da ih itko posjeduje sve, niti da su sve razvijene do istog visokog stupnja, ističe se u izvješću Europske komisije (European Commission) o potpori razvoju kompetencija nastavnika radi boljih nastavnih rezultata.

To unekoliko objašnjava povećan broj nastavničkih mreža koje nastaju zbog razmjene iskustava i stručnog usavršavanja, dopuštajući međukolegijalnost, suradnju, labaviji ustroj, pristup odozdo prema gore i vjerojatno neki od ICT-jem podržanih oblika međusobne podrške.

Zanimljivo je da su nastavnici zadovoljniji svojim poslom smatrajući ga više cijenjenim u društvu kada ga obavljaju u okružju koje omogućuje suradničku školsku kulturu, zajedničku odgovornost i aktivno sudjelovanje u donošenju školskih odluka.

Sve to zove na različito viđenje naših nastavnika. Kada razmišljamo o njima, većina će nas prizvati sliku pojedinca, našeg omiljenog ili najodbojnijeg nastavnika, ispred učenika u učionici, manje ili više poštovanog, s pločom iza, dok predaje o nekoj temi.

Umjesto toga, mogli bismo imati potrebu prekinuti s doktrinama „izolacija učionice“ i „jedan nastavnik, jedna učionica“ i prihvatiti da „učinkovita pouka zahtijeva uključivanje tima stručnjaka prije negoli pojedinačnog nastavnika“, kako se to navodi u dokumentu Europske komisije namijenjenom jačanju nastave u Europi (Strengthening Teaching in Europe, 2015.).

Možda ne postoji jedinstven recept što čini dobrog nastavnika za svakog pojedinačnog učenika u našem obrazovnom sustavu, ali poticati timove nastavnika na zajednički rad koji je najbolji za njihove učenike, i omogućiti im potporu za to, može biti dobar početni potez. To je vjerojatno i odgovor koji bi ponudio dobar nastavnik na pitanje kako unaprijediti nastavu u 21. stoljeću.

Izvori: webgate.ec.europa.eu | ec.europa.eu