4 razloga zbog kojih su finske škole bolje

Finska je inovativna zemlja kada je u pitanju edukacija, a njezine inovacije pokazuju željene rezultate.

Finska je stalno jedna od zemalja koje postižu najbolje rezultate na Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (Programme for International Student Assessment, PISA), važnom alatu za mjerenje edukacijskih sustava diljem svijeta.

Dok je Finska spala na 12. mjesto u najnovijem PISA-rangiranju, to je još puno bolje od, na primjer, 36. mjesta na kojem je SAD.

Evo nekoliko stvari koje Finska radi drugačije i bolje od SAD-a i drugih država kad je riječ o edukaciji.

1. BOLJI STANDARDIZIRANI TESTOVI

Finski učenici pišu samo jedan standardizirani test tijekom cijelog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.

S druge strane, SAD zahtijeva od učenika od trećeg do osmog razreda da pišu godišnje standardizirane testove kako bi se pratio njihov napredak. Kritičari tvrde da neprestano testiranje ne čini učenike pametnijima, nego stvara atmosferu „učenja od testa do testa“ u školama.

Karen Magee, predsjednica najvećeg učiteljskog sindikata u New Yorku, išla je toliko daleko da je nedavno pozvala roditelje da bojkotiraju standardizirane testove.

Finski test, zvan „nacionalna matura“, piše se na kraju srednje škole i ocjenjuju ga učitelji, a ne računala, kao što je Pasi SAHLEBERG, profesor i bivši ravnatelj finskog ministarstva obrazovanja, objasnio: ovaj test također ne zaobilazi kontroverzna ili kompleksna pitanja.

Evo nekih tipičnih pitanja, prema Sahlebergu:

„U kojem smislu su sreća, dobar život i blagostanje etički koncepti?“

„Karl Marx i Friedrich Engels predvidjeli su da će se socijalistička revolucija najprije dogoditi u zemljama poput Velike Britanije. Zbog čega su Marx i Engels to tvrdili i zašto se socijalistička revolucija dogodila u Rusiji?“

Sahleberg dodaje: „Od učenika se redovito traži da pokažu sposobnost da se nose s pitanjima povezanima uz evoluciju, gubitak posla, politiku, nasilje, rat, sportsku etiku, brzu hranu, seks, drogu i popularnu glazbu. Takva pitanja protežu se u više područja i često zahtijevaju multidisciplinarno znanje i vještine.“

2. VIŠE VREMENA ZA IGRU

Učenici u Finskoj provode relativno malo vremena na pisanje domaće zadaće, tvrdi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (engleski: Organisation for Economic Cooperation and Development ili OECD). Studija iz 2014. provedena među 15-godišnjacima diljem svijeta kaže da u prosjeku finski učenici provode 2,8 sati tjedno na domaću zadaću. S druge strane, američki učenici provode 6,1 sat uz domaću zadaću tjedno.

Finci ističu važnost slobodnog vremena i igre. Prema zakonu, učitelji moraju učenicima dati 15 minuta pauze za svakih 45 minuta nastave.

To je sasvim drugačija priča nego u SAD-u, gdje djeca obično dobiju manje od pola sata odmora svaki dan.

Taj „manjak igre“ američke bi učenike mogao voditi do dodatne anksioznosti i drugih mentalnih problema, kaže psiholog i profesor Peter GRAY.

3. BESPLATNO STUDIRANJE

U Finskoj ne samo da su prvostupnički programi potpuno besplatni, nego i magisterijski i doktorski programi. Studenti ostvaruju više edukacijske ciljeve bez gomilanja studentskih dugova s kojima su suočeni mnogi američki učenici. Isto vrijedi i za strane studente. Školarina je besplatna svakom studentu primljenom na fakultet ili postdiplomski studij u Finskoj.

Za razliku od Finske, u SAD-u se prosječni studentski dug približava svoti od 30.000 dolara.

4. CIJENJEN POLOŽAJ UČITELJSKE PROFESIJE

U Finskoj je učitelj jedna od najcjenjenijih profesija.

Samo jedan od 10 učenika koji se prijave na programe edukacije učitelja je primljen.

Učitelje se u Finskoj tretira poput profesora na sveučilištima, drže manje sati nastave od američkih učitelja, a više vremena posvećuju planiranju lekcija.

 Učitelji su u Finskoj i bolje plaćeni. Prosječni učitelj u SAD-u zaradi oko 41.000 dolara godišnje, dok u učitelji u Finskoj zarađuju oko 43.000 dolara godišnje, prema podacima OECD-a.

Dok učitelji u SAD-u zarađuju manje novca od učitelja u mnogim drugim zemljama, OECD otkriva da rade i dulje od učitelja u ostalim zemljama.

Lako je razumjeti zašto američki učitelji – koji su premoreni i uživaju premalo poštovanja – nisu toliko uspješni kao finski učitelji.

.....................

Napomena:

• Autorica članka je Abby JACKSON. Diplomirala je političke znanosti na Sveučilištu Yale, a radila je na edukacijskoj politici u Washingtonu, gdje se bavila reformom edukacijskog sustava.
• Izvor: businessinsider.com