NORVEŠKO ISKUSTVO
Knjige koje imate u kući povezane su s vještinama čitanja koje će vaše dijete tek razviti
Prema novom istraživanju provedenom u Norveškom centru za čitanje pri Sveučilištu Stavanger, čitalačke prakse u kućanstvima s vrlo malom djecom usko su povezane s njihovim kasnijim napretkom u čitanju kada ta djeca krenu u školu.
Istraživači su otkrili da su djeca kojoj se rijetko čita i čiji roditelji čitaju vrlo malo u nepovoljnijem položaju kada krenu u školu.
„Znamo iz istraživanja kako je važno da djeca budu dobro pripremljena za čitanje kad pođu u školu i počnu razvijati svoju pismenost. Ova studija pokazuje da čimbenici poput stavova roditelja prema čitanju, broja dječjih knjiga koje drže kod kuće, dobi u kojoj roditelji počnu naglas čitati svojoj djeci i učestalosti tog čitanja određuju koliko će djeca biti pripremljena da nauče čitati kad krenu u školu“, kaže jedan od sudionika istraživanja Vibeke BERGERSEN.
Istraživanje koje je bilo dio norveškog istraživačkog projekta ON TRACK fokusiralo se na proučavanje načina na koji bi se mogle spriječiti poteškoće pri čitanju i pisanju 1171 učenika prvog razreda i njihovih roditelja. Učenici su testirani u raznim vještinama čitanja i pisanja u razdoblju u kojem su krenuli u školu ujesen 2014. godine.
Roditeljima je postavljeno pitanje koliko često oni čitaju, koliko dječjih knjiga imaju kod kuće, koliko često čitaju svom djetetu i koliko je njihovo dijete imalo godina kada su mu počeli čitati. Rezultati istraživanja jasno pokazuju da, što veći značaj knjige imaju u ranim životima djece, to će bolje biti pripremljena da nauče čitati kada krenu u školu.
„To je zato što čitanje djetetu u ranoj dobi njegova života i često čitanje utječu na djetetov vokabular i fonološku svjesnost. Fonološka svjesnost tiče se svjesnosti različitih zvukova u jeziku te je važna pri učenju prvih slova“, tvrdi Bergersen, dodajući:
„Djeca kojoj roditelji često čitaju susreću se s lingvističkim igrama ili rimama i pjesmama u dječjim knjigama. Tako postaju svjesnija veze između slova i zvukova. Uz odraslu osobu koja im često čita knjige djeca postaju svjesna slova i riječi, pa će im biti lakše čitati.“
Čitanje naglas djetetu prije nego nauči govoriti može znatno utjecati na broj riječi koje će dijete naučiti. Najutjecajnija dob za učenje jezika je između 18 mjeseci i tri godine, kaže Bergersen.
„Kada krenu u školu, djeca koja kod kuće imaju mnogo dječjih knjiga i kojoj su roditelji čitali prije nego što su napunila dvije godine imaju vokabular gotovo dvostruko veći od vokabulara djece koja kod kuće imaju samo nekoliko dječjih knjiga i kojima su roditelji čitali naglas tek nakon što su navršila četiri godine“, kaže Bergersen.
„Djeca s velikim vokabularom razumiju više onoga što se događa u školi i sposobnija su držati korak s gradivom. Djeca sa slabijim vokabularom razumiju manje, a to može negativno utjecati na njihovu edukaciju."
.........................
Napomena:
- Psych Central je najveća i najstarija neovisna društvena mreža za područje mentalnog zdravlja na internetu, koju od 1995. vode profesionalci koji nude pouzdane i povjerljive informacije, te više od 200 grupa potpore za svoje korisnike.
- Izvor: psychcentral.com
Obrazovanje Montessori moglo bi smanjiti jaz između bogatih i siromašnih
Nedavno smo svoga trogodišnjeg sina upisali u predškolu. Nakon loših…
Društvena osviještenost važnija od ocjena
kanadski obrazovni sustav, nakon čega je ova zemlja dospjela među…
Nastavite graditi svoju mrežu podrške i budite ustrajni
„Nitko od učenika vas ne voli!” „Pa ja i nisam…









