„Finski učitelji NISU najbolji i najpametniji“

Općepoznato je da su finska sveučilišta vrlo selektivna te da prihvaćaju samo 10 posto najboljih maturanata koji žele postati učitelji. Ali, kako biraju koga će uzeti? Na primjer, Sahlbergova vrlo inteligentna nećakinja nije primljena kada se prvi put prijavila.

Stoga, kakav je proces selekcije?

Sahlberg piše:

„Tko su zapravo oni koji su odabrani da postanu osnovnoškolski učitelji u Finskoj? Pogledajmo pomnije akademski profil skupine primljene na Sveučilište u Helsinkiju. Prijamni ispit ima dvije faze. Svi učenici moraju najprije pisati nacionalni test. Oni s najboljim rezultatima pozvani su u drugi krug i pišu sveučilišni test za specifične sposobnosti. Na Sveučilištu u Helsinkiju 60 posto od prihvaćenih 120 učenika odabrano je prema kombinaciji rezultata na nacionalnom ispitu i bodova na sveučilišnom testu te bodova iz raznih predmetnih ispita koje su polagali da bi završili srednjoškolsko obrazovanje, a 40 posto učenika primljeno je na sveučilište samo na temelju rezultata osvojenih na sveučilišnom testu.“

„Prošlog proljeća 1650 učenika pisalo je nacionalni test da bi se natjecalo za onih 120 mjesta na Sveučilištu u Helsinkiju.

Kandidati su osvojili između 1 i 100 bodova za predmetne ispite koji se pišu u sklopu završetka srednjoškolskog obrazovanja.

Četvrtina primljenih učenika dolazi iz najboljih 20 posto u pogledu akademskih sposobnosti, a druga četvrtina iz donje polovice. To znači da polovica brucoša dolazi iz skupine čiji je raspon izmjerenih akademskih sposobnosti između 51 i 80. Tu skupinu možemo nazvati akademski prosječnom.

Stoga, ideja da Finska prima samo one koji su akademski „najbolji i najpametniji“ da postanu učitelji je mit. Zapravo, skupina primljenih učenika raznolik je spektar akademskog uspjeha, i to namjerno.

„Moramo priznati da najbolji učenici u akademskom smislu nisu nužno i najbolji učitelji.“

Kad bi finski edukatori učitelja mislili da je kvaliteta učitelja u uzajamnoj vezi s akademskom sposobnošću, oni bi tada primili moju nećakinju i mnoge njezine vršnjake s vrhunskim školskim uspjehom.

Doista, Sveučilište u Helsinkiju jednostavno bi moglo izabrati najbolje i najpametnije iz velikog izbora kandidata svake godine, tada bi svi njihovi kandidati imali ocjene vrijedne divljenja.

„Ali, to ne žele napraviti upravo zato što znaju da je potencijal za poučavanje ravnomjernije raspodijeljen u širokom spektru ljudi. Mladi atletičari, glazbenici i vođe raznih organizacija za mlade, na primjer, često pokazuju osobine odličnih učitelja iako nemaju iza sebe vrhunske akademske uspjehe. Slučaj Finske pokazuje kako je, umjesto da u učiteljsku profesiju biramo samo „najbolje i najpametnije“, puno bolje strukturirati edukaciju za učitelje na način koji će izvući najbolje iz mladih ljudi s prirodnom strašću za podučavanjem.“

Učiteljska profesija postala je popularna tematika među edukacijskim reformatorima diljem svijeta. U Engleskoj oni koji odlučuju tvrde da je najbolji način za poboljšanje edukacije taj da se privuku pametniji ljudi koji će postati učitelji. Međunarodne organizacije poput OECD-a i McKinsey & Company tvrde da kvaliteta edukacijskog sustava ne može premašivati kvalitetu njegovih učitelja. To su mitovi koje treba odijeliti od edukacijskih politika i reformi utemeljenih na dokazima.

„Moramo priznati da najbolji učenici u akademskom smislu nisu nužno i najbolji učitelji. Uspješni edukacijski sustavi više su fokusirani na pronalaženje pravih kandidata za buduće učitelje. Također, ako se pitate što se dogodilo s mojom nećakinjom – ponovno se prijavila i uspjela. Nedavno je diplomirala i posvetit će se cjeloživotnoj učiteljskoj karijeri, poput većine njezinih sveučilišnih kolega.“

 ..........................

Napomena:

• Pasi SAHLBERG je jedan od najpoznatijih stručnjaka za razvoj školstva. Karijeru je počeo kao školski profesor, da bi kasnije radio kao savjetnik u Svjetskoj banci, a trenutačno obavlja dužnost direktora Centra za međunarodnu mobilnost i suradnju u Helsinkiju.
• Izvor: dianeravitch.net