U tjednu u kojem je Republika Hrvatska napravila važan korak prema snažnijem uključivanju u međunarodnu svemirsku zajednicu, učenici Osnovne škole Ivana Cankara u Zagrebu imali su rijetku priliku o budućnosti istraživanja svemira razgovarati izravno s predstavnikom NASA-e. Našu školu posjetio je Gregory A. MANN, NASA-in predstavnik za Europu, koji je učenicima održao predavanje „Povratak čovječanstva na Mjesec… i kako će nas pripremiti za putovanje na Mars“.

Vrijeme njegova dolaska nije moglo biti simboličnije. Samo nekoliko dana prije, odnosno 23. rujna 2026., Republika Hrvatska potpisala je Artemis Accords i postala 74. država potpisnica međunarodnog okvira kojim se promiče mirno, sigurno, otvoreno i odgovorno istraživanje svemira. Sporazum je u ime Vlade Republike Hrvatske potpisao ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs, a potpisivanju su nazočili američka veleposlanica u Hrvatskoj Nicole McGraw i upravo Gregory Mann.

Tko je Gregory Mann?

Gregory Mann obnaša dužnost NASA-ina predstavnika za Europu sa sjedištem u Parizu te prati provedbu NASA-inih politika i programa u suradnji s europskim vladama, industrijom i akademskom zajednicom. U svojoj je karijeri radio na međunarodnoj koordinaciji ljudskog istraživanja svemira, programu svemirskih komunikacija i navigacije, a bio je i izvršni direktor NASA-ina savjetodavnog odbora za Međunarodnu svemirsku postaju. Dobitnik je i NASA-ine medalje Exceptional Service Medal.

Za naše učenike njegov je posjet zato bio mnogo više od klasičnoga školskog predavanja. Imali su priliku susresti osobu koja izravno sudjeluje u međunarodnoj suradnji jedne od najpoznatijih svjetskih znanstvenih i svemirskih organizacija.

Artemis – povratak na Mjesec nije kraj, nego početak

Više od pola stoljeća nakon što su astronauti misije Apollo 11 prvi put zakoračili na Mjesec, čovječanstvo ponovno usmjerava pogled prema našemu prirodnom satelitu. No cilj programa Artemis nije jednostavno ponoviti ono što je ostvareno u vrijeme programa Apollo. NASA i njezini partneri žele razviti sposobnosti potrebne za dugoročnije ljudsko istraživanje Mjeseca, provoditi nova znanstvena istraživanja i na Mjesecu ispitivati tehnologije i postupke koji će jednog dana biti potrebni za mnogo zahtjevniji cilj: ljudsko putovanje na Mars.

Mjesec je zato svojevrsni sljedeći veliki laboratorij čovječanstva. Kako održavati ljude koji su na velikoj udaljenosti od Zemlje? Kako proizvoditi energiju? Kako komunicirati? Kako koristiti lokalne resurse? Kako zaštititi astronaute i opremu? Kako surađivati kada na istom području djeluju različite države i privatne kompanije? Odgovori na ta pitanja neće biti važni samo za sljedeći odlazak na Mjesec. Oni predstavljaju pripremu za mnogo duža putovanja u duboki svemir.

Program Artemis u međuvremenu je već napravio veliki korak: u travnju 2026. Artemis II poveo je četvero astronauta na gotovo desetodnevno putovanje oko Mjeseca. Sljedeća misija, Artemis III, planirana za 2027., trebala bi u niskoj Zemljinoj orbiti ispitati ključne sustave i spajanje Oriona s komercijalnim sustavima za slijetanje, a NASA trenutačno planira prvi Artemis povratak astronauta na površinu Mjeseca u sklopu Artemisa IV početkom 2028. godine.

A gdje je u toj priči Hrvatska?

Artemis Accords ne znače da Hrvatska sutra šalje astronauta na Mjesec niti da je samim potpisom postala sudionica pojedine NASA-ine misije. Riječ je o skupu neobvezujućih načela, smjernica i dobrih praksa za odgovorno civilno istraživanje svemira. Sporazumi su uspostavljeni 2020. godine, a temelje se na postojećemu međunarodnomu svemirskom pravu, uključujući Ugovor o svemiru iz 1967. godine. Njihova je poruka jednostavna, ali važna: ako čovječanstvo želi sve više djelovati na Mjesecu, Marsu i drugim nebeskim tijelima, potrebno je unaprijed se dogovoriti o osnovnim pravilima ponašanja.

Države potpisnice obvezuju se promicati miroljubivo istraživanje svemira, transparentnost svojih aktivnosti, međusobnu pomoć u slučaju opasnosti, razmjenu znanstvenih podataka, kompatibilnost sustava, odgovorno korištenje svemirskih resursa, sprječavanje štetnog ometanja drugih aktivnosti, zaštitu povijesno važnih mjesta u svemiru i smanjivanje svemirskog otpada.

Za Hrvatsku pristupanje je prilika za snažnije uključivanje znanstvene zajednice, gospodarstva i tehnološkog sektora u međunarodnu suradnju. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih pri potpisivanju posebno je istaknulo mogućnosti razmjene znanja, razvoja novih tehnologija i uključivanja Hrvatske u međunarodni dijalog o budućnosti svemirskih aktivnosti.

Važno je pritom naglasiti da hrvatska svemirska priča više nije samo priča o budućnosti. Potkraj 2024. u orbitu je lansiran CroCube, prvi hrvatski satelit, što je NASA također istaknula predstavljajući Hrvatsku kao novu članicu zajednice Artemis Accords.

Zašto je sve to važno učenicima?

Možda će upravo današnji učenici osnovnih škola biti generacija koja će živjeti u vremenu kad će boravak ljudi na Mjesecu postati mnogo uobičajeniji nego danas. I pritom neće biti potrebni samo astronauti. Bit će potrebni inženjeri strojarstva, elektrotehnike i računarstva, programeri i stručnjaci za robotiku, fizičari, kemičari, biolozi i liječnici, ali i stručnjaci za komunikacije, dizajneri, arhitekti, pravnici i brojna zanimanja koja danas možda još nemaju ni svoje ime.

Upravo je zato istraživanje svemira izvrstan primjer pravog STEM-a. Raketa ne može poletjeti samo zahvaljujući fizici. Robot ne može istraživati drugi svijet samo zahvaljujući programiranju. Svemirska postaja, lunarno vozilo ili buduća baza na Mjesecu nastaju tek kad se povežu znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika, kreativnost i sposobnost suradnje. A upravo se takve kompetencije počinju razvijati mnogo prije fakulteta, u školskim učionicama, radionicama tehničke kulture, na natjecanjima, u robotici, modelarstvu, programiranju, astronomiji i malim učeničkim projektima.

• 

• 

• 

Tjedan koji je povezao Hrvatsku, školu i svemir

Tijekom boravka u Zagrebu Gregory Mann susreo se s učenicima i mladima na više mjesta, među ostalima u Tehničkome muzeju Nikola Tesla, Američkoj međunarodnoj školi u Zagrebu i XV. gimnaziji, a posjetio je i Hrvatski prirodoslovni muzej.

Za učenike OŠ Ivana Cankara susret je imao posebno značenje jer se dogodio baš u trenutku kad se Hrvatska pridružila međunarodnoj zajednici Artemis Accords.

Od povijesnog programa Apollo do današnjeg Artemisa promijenile su se rakete, računala, materijali i tehnologije. Promijenio se i način na koji razmišljamo o istraživanju svemira. Novi odlazak na Mjesec više nije projekt samo jedne države. U njemu sudjeluju međunarodni partneri, znanstvene institucije, sveučilišta i privatne kompanije, a znanje i ideje budućih naraštaja bit će jedan od najvažnijih resursa.

Zato možda najvažnija poruka ovog susreta nije samo da se čovječanstvo vraća na Mjesec. Važnije je pitanje koje ostaje našim učenicima: koja će biti njihova uloga u svijetu u kojem će put prema Mjesecu voditi dalje, prema Marsu? Možda je netko od budućih znanstvenika, inženjera, programera ili istraživača koji će na to pitanje odgovoriti upravo danas sjedio među učenicima naše škole.

■  NAPISALA: Maja MAČINKO, učiteljica, savjetnica | OŠ Ivana Cankara, Zagreb ■