objavljeno: 25. listopada 2026.

Nacionalni park Mljet | Šume pokrivaju najveći dio otoka Mljeta, pa nije čudno što je dobio nadimak najzeleniji otok Hrvatske. Samo su manje površine iskrčene i pretvorene u polja, vinograde, voćnjake i maslinike. Najljepše su šume na zapadnom dijelu otoka. To su guste zimzelene šume hrasta crnike i alepskog bora. Taj je dio Mljeta osobito lijep, a obala je vrlo razgranata, pa je 1960. godine proglašen nacionalnim parkom. Morski dio pridodan mu je 1997. godine.

Nacionalni park Mljet obuhvaća veći dio otoka, nekoliko naselja, Veliko i Malo slano jezero, benediktinski samostan na otočiću Sveta Marija i Polače u kojima se nalazi najbolje prirodno sidrište cijelog Jadrana.

Prvi stanovnici

Najstariji poznati stanovnici Mljeta bili su Iliri. Naselili su se uz izvore pitke vode, a živjeli su u malim nastambama od suhozida pokrivenim granama makije i bora. Lovili su ribu i uzgajali koze i ovce. Na otoku su imali svoja gusarska uporišta sve dok ih Rimljani nisu pokorili i pretvorili Mljet u carski posjed. Od kraja 8. stoljeća na Mljet se postupno doseljavaju Hrvati iz donjoneretvanskoga kraja. Neretljani su svoje prvo naselje na Mljetu izgradili iznad današnjih Maranovića, a nazvali su ga Vrhmljeće. Od 14. stoljeća Mljet je bio u sastavu Dubrovačke Republike sve do ukidanja Republike 1808. godine.

Mljetska jezera

Mljetska su slana jezera osobito lijep dio Nacionalnog parka. Veliko i Malo jezero zapravo su dva zaljeva jezerskog izgleda s morem povezana uskim tjesnacem. Razlike u razini mora za plime i oseke toliko su velike da su ljudi nekoć u tjesnacu izgradili nekoliko mlinica.

Uz južnu obalu Velikog jezera nalazi se otočić Sveta Marija na kojem su sredinom 12. stoljeća benediktinci podigli samostan, a potom i crkvu Svete Marije.

Zmije i mungosi

Do početka 20. stoljeća na Mljetu je bilo mnogo zmija otrovnica. Tada se netko dosjetio da bi im se mogla suprotstaviti mala životinja mungos, vrlo raširena u Indiji i poznata po hrabroj borbi s kobrama, najotrovnijim zmijama na svijetu. Na Mljet je doneseno 11 mungosa, sedam mužjaka i četiri ženke. Mungosi su s vremenom potpuno istrijebili zmije na Mljetu, ali su i sami postali prava pošast za ostale manje životinje na otoku. Brzo su se razmnožili i kad je nestalo zmija, počeli su loviti sitne glodavce, plemenitu divljač, ptice i druge male životinje.

Odisejeva špilja

S otokom Mljetom povezuje se dio legende o grčkom junaku Odiseju. Na putu iz Troje na rodnu Itaku Odisej je lutao morima punih deset godina. Nakon brodoloma dospio je na otok Ogigiju za koji neki smatraju da je zapravo Mljet. Ondje ga je nimfa Kalipsa, obećavajući mu vječnu mladost i besmrtnost, držala sedam godina želeći da joj postane mužem. Ali Odisejeva je čežnja za domovinom i bližnjima bila jača, pa je po Zeusovu nalogu bio pušten. Špilja u kojoj je navodno boravio naziva se Odisejeva špilja i jedna je od turističkih atrakcija Mljeta.  ■ NAPISALA: Snježana MARIĆ, fotografije: iStock ■ 

O ljepotama Lijepe Naše čitajte u svakom broju Smiba.