U Facebook-grupi Biologija i kemija Školske knjige svakodnevno razmjenjujemo razne materijale, a dajemo i prijedloge kako organizirati sat razrednika što je osobito korisno mladim učiteljima koji su na početku karijere.

„U stalnoj sam vezi s bivšim kolegama u školi i od njih doznajem s kakvim se zahtjevnim situacijama susreću svakog dana. Bez obzira na teške nove radne uvjete i neizvjesnost koja nas okružuje, smatram da je najvažnije to da svaki učitelj, nastavnik i profesor u svojem razredu stvori atmosferu povjerenja i sigurnosti i začini je posebnim, zlaćanim prahom kako bi to rekla jedna kolegica u Školskoj knjizi.

Ako se u ovim ludim i teškim vremenima učitelji dobro povežu sa svojim učenicima i stvore pozitivan odnos prema nastavi, dobri su izgledi za to da sav stres i nesigurnost ostanu izvan učionice. Svjesna sam da to nije nimalo jednostavan zadatak, pogotovo profesorima biologije, kemije i fizike koji su često izraziti perfekcionisti i teško im je postići sve što žele izvan kabinetske nastave.

Jedna je od mojih uredničkih misija olakšati im proces prilagodbe, ključan u ubrzanoj evoluciji kojoj smo izloženi, i pomoći im u svakodnevnom radu u uvjetima koji nisu idealni ni fizički ni virtualno. Radi stalne podrške, prvih smo dana školske godine 2020./21. stvorili zatvorenu Facebook-grupu Biologija i kemija Školske knjige u kojoj smo kolegama u školi na raspolaganju kad god nas trebaju”, pripovijeda Melita MATAN POVALEC, nova urednica biologije u Školskoj knjizi.

Ta energična biologinja došla je na uredničko mjesto s dragocjenim dvanaestogodišnjim iskustvom rada u osnovnoj i srednjoj školi. O učiteljskom poslu, priznaje, nije sanjala od malih nogu. Kao studenticu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu privlačio ju je CSI svijet s uzbudljivim forenzičnim istragama. Danas joj je drago što nije završila u laboratoriju; učiteljski smjer smatra odličnim spojem prirodoslovnog i humanističkog područja.

Posljednjih deset godina provela je kao učiteljica prirode i biologije u zagrebačkoj OŠ Frana Galovića u kojoj se koristila suvremenim, aktivnim metodama poučavanja i poticala učenike da se uključuju u razne projekte i neformalne oblike nastave zahvaljujući kojima – ističe – velik dio dana uče a da toga nisu ni svjesni.

Među mnogobrojnim projektima koje je pokrenula, koordinirala ili u njima sudjelovala istaknuto mjesto pripada Erasmusovim projektima: Eco Tesla, Games for learning Science i KIDAMO.

„U Osnovnoj školi Frana Galovića jako smo se rano uključili u Erasmusove projekte. U prvom projektu ugostili smo kolege i učenike iz Litve, a onda smo dobili i drugi dio kolača u kojemu smo mi putovali i učili. Aktivno smo se uključili u prijavljivanje Erasmusovih projekata i pronašli iznimno dobre partnere koji su nam bili i koordinatori te nam time olakšali ulazak u Erasmusov svijet.

Škola je od 2016. godine stalno ulazila u nove projekte. Na početku je bilo malo teže – morali smo izabrati sudionike, definirati kriterije, bilo je tu i strahova zbog jezičnih zapreka. Međutim, kad smo otišli van, shvatili smo da naša djeca prednjače u engleskom jeziku u odnosu prema sudionicima iz drugih zemalja i bili smo silno ponosni. To nas je potaknulo da idemo dalje. Proširili smo Erasmusov tim i od početnih pet ili šest došli do 20-ak aktivno uključenih kolega.

Učenici su odlično prihvatili Erasmusove projekte. Osim divnih prijateljstava s vršnjacima iz Španjolske, Grčke, Češke, Letonije, Norveške i drugih zemalja, stekli su i samopouzdanje i sigurnost te razvili razne kompetencije koje smo njegovali s pomoću određenih projekata. Mnogo tih iskustava koristilo im je u nastavi na daljinu”, kazuje urednica Melita te ističe da joj je osobno najdraže to što su učenici na putovanjima imali priliku upoznati učitelje u opuštenim, neformalnim situacijama.

Na nastavi se puno energije troši na održavanje discipline, a učitelji se svakodnevno bore  da ih vrijeme ne pregazi, kako bi držali korak sa svojim učenicima, napominje naša sugovornica. Na pitanje kako danas predavati biologiju da ona bude zanimljiva i poticajna „digitalnim urođenicima”, urednica Melita odgovara da dinamika nastavnog procesa mora nadomjestiti podražaje koje učenici primaju posredovanjem digitalne tehnologije.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Drugim riječima, učenici moraju biti aktivni sudionici nastave u kojoj se tijekom jednog sata izmjenjuju različite aktivnosti i različiti načini rada i u kojoj i digitalne mogućnosti imaju važno mjesto. Stručnjaci se slažu da ne treba ni u čemu pretjerivati; stoga učitelji imaju delikatan zadatak da različite sastojke doziraju u pravim količinama.   

Dugogodišnje iskustvo u školskim klupama dragocjeni je kapital koji profesorica biologije Melita Matan Povalec ulaže u novu, uredničku profesiju. Iz prve ruke zna što bi se još moglo poboljšati u udžbenicima, radnim bilježnicama i drugim didaktičkim pomagalima tako da savršeno odgovore na sve potrebe učitelja i učenika.

„U urednički posao ušla sam s jasnom namjerom da svojim kolegama osiguram vrhunske nastavne materijale potrebne za obje varijante: fizičku nastavu i onu na internetu. Nastava na daljinu sve nas je zatekla prošle školske godine, morali smo se gotovo preko noći prebaciti na nepoznat način rada i smisliti što je najbolje za učenike. To je bilo jako stresno. Učitelji su se snalazili kako su znali, ovisno o vlastitim kompetencijama i podršci koju su dobivali.

Školska je knjiga i ovaj put na raspolaganju učiteljima sa svim svojim kapacitetima. Uoči početka školske godine otvorili smo Facebook-grupu Biologija i kemija Školske knjige zatvorenog tipa koja osim učitelja, nastavnika i profesora biologije prima i druge kolege. Cilj nam je aktivno komunicirati i razmjenjivati razne materijale, među ostalim prezentacije, interaktivne sadržaje, fotografije, videopriloge, mrežne alate, razne korisne dokumente…

Osim što podsjećamo na materijale koji već postoje na Školskom portalu ili e-sferi, stalno ažuriramo bazu i učiteljima svakodnevno pomažemo da nastavu oplemene raznim aktivnostima. Dajemo im i prijedloge kako organizirati sat razrednika što je osobito korisno mladim kolegama koji su na početku karijere, a na fakultetu nisu imali priliku steći znanja i vještine potrebne za razredništvo. Na taj način pokušavamo im olakšati i taj dio posla”, kaže urednica Melita.

U Facebook-grupi Biologija i kemija Školske knjige našle su se tako fotografije ivideozapisi koje je naša sugovornica snimila tijekom vikenda provedena na moru s kolegicama s fakulteta. Kupanje je zamijenila proučavanjem planktona i drugih organizama u plićaku, a snimljene fotografije i videozapise odlučila javno podijeliti jer mnogi učitelji vole izrađivati vlastite nastavne materijale, a nemaju na raspolaganju kvalitetne fotografije za besplatnu uporabu.

• 

• 

• 

Plan joj je napraviti digitalnu bazu za razmjenu fotografija i videozapisa koja će stalno biti dostupna učiteljima. Jednog dana, nada se, njezine će dvije ljubavi – priroda i fotografija – biti ukoričene u zbirci.

Koliko su učitelji važni, pokazuje i primjer iz njezina života: ljubav prema biologiji razbuktala se tek na kraju srednje škole kad je, zahvaljujući novoj, entuzijastičnoj mladoj nastavnici, odlučila studirati biologiju. Ljubav prema prirodi i biologiji poslije ju je usmjerila prema ekologiji i održivu razvoju. Na tom je području intenzivno sudjelovala u mnogim međunarodnim projektima (projekti eTwinning, Erasmusovi projekti, Ekoškola, Litter less), a Osnovna škola Frana Galovića, u kojoj je deset godina koordinirala projekt Ekoškole, uskoro bi trebala dobiti zlatni status ekoškole. Provodeći razne ekološke aktivnosti, ta se zagrebačka osnovna škola otvorila zajednici. U suradnji s Hrvatskim šumama, primjerice, napravila je poučnu stazu Martin Breg koja je služila za sportska natjecanja i terensku nastavu…

Puno se toga može napraviti kako bi učenici spoznali da mogu nešto promijeniti i utjecati na zajednicu u kojoj žive – poručuje ta mlada i uspješna žena koja u gomili različitih poslovnih aktivnosti pronalazi dva ispušna ventila: voli pjevati u zboru i igrati rukomet.

Izbor hobija govori u prilog tomu da je urednica Melita timska igračica što odlično odgovara zahtjevima njezina radnog mjesta. U školi ne možete opstati sami – ističe – a u Školskoj knjizi lanac mora biti dobro povezan da bi nakladnički posao funkcionirao kako treba.

■ Razgovarala:  Jelena MANDIĆ-MUŠĆET ■