Švedska vlada zagovara povratak na fizičke knjige, papir i olovke u učionicama – piše BBC – nadajući se da će time preokrenuti pad pismenosti među učenicima. Međutim, pojačano oslanjanje na analogne alate izazvalo je kritike tehnoloških tvrtki, prosvjetnih radnika i računalnih znanstvenika koji tvrde da bi takav zaokret mogao ugroziti izglede učenika za zapošljavanje, pa čak i naštetiti gospodarstvu ove nordijske zemlje.

U jednoj srednjoj školi u Nacki, nedaleko od Stockholma, maturanti iz ruksaka vade prijenosna računala, ali i predmete kojima se, kako kažu, prije nekoliko godina nisu toliko često koristili.

,,Sada češće iz škole idem kući s novim knjigama i papirima“, kaže 18-godišnja Sophie. Dodaje da je jedan profesor počeo printati sve tekstove kojima se koriste na satu dok je digitalna platforma za učenje na satima matematike zamijenjena radom isključivo iz udžbenika, prenosi BBC.

To je u suprotnosti je s reputacijom Švedske, jednog od tehnološki najnaprednijih društava u Europi, poznatog po visokoj razini digitalnih vještina i uspješnoj start-up sceni.

Prijenosna su računala postala uobičajena u švedskim učionicama krajem 2000-ih i početkom 2010-ih. Do 2015. godine, prema službenim podatcima, oko 80 % učenika u općinskim državnim srednjim školama imalo je individualni pristup digitalnim uređajima.

Obvezna uporaba tableta u predškolskim ustanovama uvrštena je u nastavni plan i program 2019. godine, kao dio misije prethodne Vlade predvođene socijaldemokratima kako bi pripremili čak i najmlađu djecu za digitalni radni i privatni život. Sadašnja desničarska koalicija, koja je došla na vlast 2022. godine, usmjerava nastavu k drugom smjeru.

,,Zapravo, nastojimo se riješiti ekrana što je više moguće”, kaže Joar FORSELL, glasnogovornik za obrazovanje Liberalne stranke, čiji je čelnik švedski ministar obrazovanja. ,,Njima će se koristiti malo više, možda, stariji uzrasti u školi, ali mislim da mlađe učenike trebamo potpuno izolirati od ekrana tijekom nastave.” Vlada se često koristi sloganom från skärm till pärm, što u prijevodu znači ’od ekrana do korica’, tvrdeći da nastava bez ekrana stvara bolje uvjete za koncentraciju te razvoj vještina pisanja i čitanja.

Od 2025. godine predškolske se ustanove više nisu obvezne koristiti digitalnim alatima, a djeci mlađoj od dvije godine tableti se neće davati. Ove godine na snagu stupa i zabrana mobitela u školama, čak i u obrazovne svrhe. Školama je već dodijeljeno više od 2.1 milijarde kruna (oko 200 milijuna dolara) bespovratnih sredstava za ulaganje u udžbenike. Novi kurikul, osmišljen za učenje temeljeno na udžbenicima, trebao bi biti spreman 2028. godine.

,,Čitanje pravih knjiga, pisanje na papiru i računanje brojevima na papiru puno je bolje ako želite da djeca steknu znanje koje im je potrebno”, tvrdi Forsell. Promjena pristupa uslijedila je nakon konzultacija s akademskim istraživačima i obrazovnim organizacijama. ,,Sve je veća svijest o ometanjima koja tehnologija uzrokuje u učionicama”, kaže dr. Sissela NUTLEY, neuroznanstvenica s Instituta Karolinska u Stockholmu. Ona ističe da učenici mogu gubiti koncentraciju te da međunarodna istraživanja sugeriraju kako čitanje s ekrana može otežati obradu informacija. ■ IZ DRUGIH MEDIJA | Cijeli tekst pročitajte na  bbc.com | kompletan prijevod ima index.hr ■