Kako raditi s potencijalno darovitim učenicima četvrtoga razreda u OŠ „Braća Seljan“ Karlovac i OŠ Grabrik Karlovac, tema je kojom smo se ozbiljnije pozabavile.

Ciljevi su provedenih aktivnosti razvijanje istraživačkih kompetencija učenika koje obuhvaćaju prikupljanje, analizu i interpretaciju informacija o sustavima ljudskog tijela, povezanje teorijskih znanja s praktičnim zadatcima, kako unaprijediti komunikacijske vještine govorenjem pred skupinom, a pri tom i razvijati suradničke odnose i timski rad izradom modela sustava i uporabom različitih materijala.

♦  Aktivnosti su provedene tijekom kraćih radionica (četiri školska sata) u dodatnom radu s potencijalno darovitim učenicima.

♦  Naš se rad temeljio na problemskoj nastavi, istraživačkom učenju i praktičnom radu.

♦  Primijenjeni su individualni pristup, rad u parovima te grupni rad.

♦  Nakon svega, zaključimo: ovakav pristup pokazao se učinkovitim u poticanju dubljeg razumijevanja teme o ljudskome tijelu.

Prema Pravilniku o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, darovitost je „sklop osobina, visoko iznadprosječnih općih i/ili specifičnih sposobnosti, visokoga stupnja kreativnosti i motivacije koji darovitima omogućuje razvijanje izvrsnih kompetencija i dosljedno postizanje izrazito iznadprosječnih postignuća i/ili radova u jednome ili više područja: jezično-komunikacijskom, matematičkom, prirodoslovnom, tehničkom i informatičkom, društveno-humanističkom, umjetničkom te tjelesnom i zdravstvenom .“ (Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, 2025, čl. 2, Narodne novine.)

Prema Jasni CVETKOVIĆ-LAY (1998.) darovita djeca pokazuju iznadprosječne sposobnosti u jednom ili više područja.

Njihova se darovitost očituje u naglašenoj znatiželji, kreativnosti, bogatoj mašti, brzini učenja te potrebi za složenijim i izazovnijim zadatcima.

CVETKOVIĆ-LAY često naglašava kako darovitost nije isto što i školski uspjeh.

Daroviti učenici ne moraju biti izvrsni u svim nastavnim područjima niti uvijek postići rezultate u skladu sa svojim potencijalima. Zbog toga je važno pravodobno prepoznavanje njihovih potreba te osiguravanje poticajnog okružja koje omogućava razvoj njihovih sposobnosti, samostalnosti, kritičkog mišljenja i kreativnog izražavanja.

♦  IDENTIFIKACIJA POTENCIJALNO DAROVITIH UČENIKA U GRADU KARLOVCU I RAD S DAROVITIM UČENICIMA ♦  U Karlovcu se identifikacija potencijalno darovitih učenika provodi krajem trećega razreda osnovne škole.

Nakon formiranja grupa s radom se započinje početkom četvrtoga razreda.  Između ostalih izazovnih sadržaja i zadataka, posebna se pažnja posvećuje sadržajima nastavnoga predmeta Priroda i društvo jer smo i sami dio prirode i društva. 

U planiranju sadržaja brine se o tome da daroviti učenici dobiju priliku maksimalno razvijati svoje sposobnosti. Kombiniraju se rad u paru, individualni rad, rad u malim grupama i neizostavni frontalni rad. Sadržaji su povezani. Korelacijsko-integracijski pristup je sveprisutan.

♦  Rad s potencijalno darovitim učenicima zahtijeva osmišljavanje nastavnih aktivnosti koje učenicima omogućavaju istraživanje, povezivanje znanja i kreativno izražavanje.

U takvom pristupu posebno mjesto imaju radionice temeljene na iskustvenom učenju, suradničkom radu i rješavanju problemskih zadataka jer učenicima pružaju priliku za aktivno sudjelovanje, razvijanje kritičkog mišljenja i produbljivanje interesa za određeno područje.

♦  METODIČKI PRISTUP TEMI NAŠE TIJELO ♦

1.] Aktivnost – ASOCIJACIJE

Učenici su govorili sve što znaju o tijelu. Ključne su pojmove zapisivali na ploču.

2.] Aktivnost – FORMIRANJE GRUPA

Za ovu je aktivnost potrebno pripremiti kartice na kojima je napisan jedan od šest sustava: krvožilni, živčani, probavni, dišni, sustav organa za kretanje i sustav organa za izlučivanje. Učenici izvlače kartice i formiraju se u grupe prema sustavu organa koji su izvukli.

3.] Aktivnost – ISTRAŽIVAČKI RAD U GRUPAMA

Na temelju literature i mrežnih materijala te pripremljenog sažetka, učenici su istraživali o sustavu organa koji su izvukli na kartici i rezultate prikazivali u obliku umne mape.

ŠESTA je GRUPA istraživala sustav organa za probavu.

Nakon provedbe istraživačkoga zadatka svaka je skupina predstavila rezultate svoga istraživanja.     

• 

• 

• 

4.] Aktivnost – RAD NA MODELU

Učenici su na 3D modelima ljudskog tijela promatrali i prepoznavali sustave organa i organe.

• 

• 

5.] Aktivnost –  IZRADA MODELA SUSTAVA ORGANA

NAKON ISTRAŽIVAČKOG DIJELA USLIJEDILA JE IZRADA MODELA.

U izradi živčanog sustava učenici su se koristili koncem različite duljine i debljine kako bi prikazali živce koji se šire iz mozga i leđne moždine prema svim dijelovima tijela.

Na pripremljenoj podlozi crtali su mozak, kralježnicu, trup i udove.

Različite debljine konca korištene su za prikaz glavnih i perifernih živaca kako bi učenici jasnije uočili razgranatost živaca i razumjeli kako živčani sustav upravlja pokretima, osjetima, reakcijama i komunikacijom između organa.

Na isti su način prikazali krvožilni sustav: crvenim i plavim koncem. Označili su smjer kretanja krvi kroz tijelo, odnosno prikazali veliki i mali optok krvi. Takav vizualni prikaz omogućio je učenicima lakše razumijevanje smjera kretanja krvi kroz organizam.

Za izradu modela sustava organa za kretanje koristili su se plastičnim slamkama različitih duljina, debljina i savitljivosti. Slamke su predstavljale pojedine kosti ljudskog tijela zbog svog oblika i čvrstoće. Na većem su kartonu skicirali osnovni oblik ljudskog tijela kako bi pravilno odredili položaj pojedinih dijelova kostura, a slamke su rezali na različite duljine ovisno o dijelu kostura koji su prikazivali.

Model sustava organa za disanje učenici su izradili koristeći se dvjema slamkama koje su predstavljale dušnice te dvama balonima u boci koja su prikazivala lijevo i desno plućno krilo.

U aktivnosti izrade modela probavnog sustava na podlozi su označavali osnovni raspored organa probavnoga sustava unutar ljudskoga tijela. Nakon toga su započeli modeliranje pojedinih dijelova sustava korištenjem vune različite debljine i boje.

Sustav su organa za izlučivanje učenici prikazali plastelinom i plastičnim cjevčicama na kartonu.

• 

• 

6.] Aktivnost –  IZRADA PREZENTACIJE

Zanimljive su prikupljene podatke učenici, uz podršku učiteljica, prikazali putem PREZENTACIJE. S obzirom na to da su učenici iz različitih razrednih odjela, svojim su matičnim razredima prezentirali zanimljivosti o ljudskome tijelu.

……………………….

Provedene aktivnosti na temu NAŠE TIJELO pokazale su kako istraživački pristup učenju predstavlja učinkovit način rada s potencijalno darovitim učenicima.

• Školarci su samostalnim istraživanjem i timskom suradnjom imali priliku produbiti razumijevanje građe i funkcije ljudskoga tijela. Pri tome su razvijali vještine kritičkoga mišljenja, komunikacije i suradnje.
• Izrada modela pojedinih tjelesnih sustava uporabom različitih materijala dodatno je potaknula kreativnost, maštovitost i primjenu stečenih znanja u praktičnom smislu.
• Tako su naši đaci povezali apstraktne pojmove s konkretnim prikazima, čime je sadržaj postao razumljiviji i trajnije usvojen.

Ovakve aktivnosti potvrđuju važnost obogaćenog kurikula i diferenciranih zadataka u radu s potencijalno darovitim učenicima pružajući im priliku za istraživanje tema na dubljoj razini, razvoj individualnih potencijala te iskazivanje interesa i sposobnosti izvan okvira standardne nastave.

■ NAPISALE: mr. Bogdanka CONJAR, razredna nastava, OŠ Grabrik, Karlovac | Željka POLIĆ, mag. prim. educ, savjetnica, razredna nastava, OŠ „Braća Seljan“, Karlovac ■