Iako je vrijeme u kojemu živimo neizvjesno i nesigurno za poslovanje i poduzetništvo, važno je nastaviti gledati naprijed i ustrajati u izgradnji boljega poduzetničkog sustava za sve dionike. Upravo tom temom bavili su se sudionici konferencije „Budućnost poduzetništva: Stvaranje prilika za rast i razvoj” u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Instituta za inovacije.

Na konferenciji su sudjelovali mnogobrojni poduzetnici, menadžeri, profesori i ostali građani koji žele svijetlu budućnost hrvatskom poduzetništvu.

„Iznimno mi je zadovoljstvo što je HUP partner u ovom projektu. U HUP-u smatramo kako je važno da Hrvatska bude dobro mjesto za investiranje, stvaranje i zapošljavanje. Hrvatska je i danas sjajno mjesto za život – imamo lijepu zemlju i pametne ljude, a cilj nam je učiniti je i sjajnim mjestom za poslovanje”, kazao je Mihael Furjan, predsjednik HUP-a i uprave tvrtke Pliva Hrvatska, na početku svojeg obraćanja.

Između ostaloga istaknuo je da se, unatoč razdoblju velike krize, ne smijemo obeshrabriti jer je kriza uvijek prilika. „Današnje najuspješnije kompanije stvorene su u posljednjih 20 godina – Ali Baba, Google, Amazon. One su promijenile svijet u kojemu živimo, i to nabolje. Želim i vas danas motivirati na promišljanje o razvoju poduzetništva, a HUP će vam u tome biti aktivan partner i nadamo se da ćete prepoznati prilike koje nam nudi današnji svijet, tehnologija i koje se pružaju u projektu Digitalni učenički inkubator o kojemu danas govorimo. Ako i ne možete nešto učiniti sami, pokušajte pronaći partnere i nemojte posustati zbog toga što počinjete ispočetka jer mnoge najuspješnije kompanije počele su upravo tako, iz vlastite garaže, a u svemu tome najvažnija je kvalitetna i inovativna ideja. Nadam se da će Hrvatska uskoro postati mjesto u kojem će se razvijati mnogobrojni ‘jednorozi’ i uspješne poduzetničke ideje.”

Goran Vlašić iz Instituta za inovacije istaknuo je važnost propitkivanja postojećeg, nepromijenjenog stanja i kontinuiranog treniranja vlastita mozga kako bismo razvijali vlastite kreativne i inovacijske potencijale i stvarali vrijednost: „Dugi niz godina vjerovalo se u pretpostavku da su svi ljudi rođenjem kreativni, a da obrazovni sustav ubija kreativnost, odnosno umanjuje kreativan potencijal djece. Pokazalo se da je ta pretpostavka netočna jer bi u tom slučaju djeca bez ikakva obrazovanja bila najkreativnija i s najviše potencijala. Čovjek je rođenjem znatiželjan, a ne kreativan. Ako želimo trenirati i razvijati kreativnost, moramo kontrirati nekreativnosti koja je ljudima urođena zato što je ljudski mozak optimizacijski mehanizam koji je tu da nas održi na životu, a ne da kreativno i strateški promišlja.”

Prof. Vlašić istaknuo je i ključne razloge propadanja najvećih kompanija na svijetu: „Činjenica je da ćemo vrlo teško nabrojiti petnaest kompanija starijih od 150 godina u cijelom svijetu. Razlog je ono što zovemo prokletstvo uspjeha i naša lijenost mozga. Što smo uspješniji u onome što radimo, što smo veći i važniji igrači, to ćemo sve teže propitkivati postojeće stanje i razmišljati o potencijalnim disrupcijama i novim logikama poslovanja koje nas mogu uništiti. Naš mozak je lijen, ne želi razmišljati, zadovoljan je postojećim stanjem i služi se analogijama kako bi donio najlogičnije i optimalne poslovne odluke. Ne budemo li to promijenili, ograničavat ćemo vlastiti potencijal za opstanak i za mogućnost stvaranja vrijednosti s pomoću inovacija.”

O važnosti i utjecaju digitalizacije na poslovanje kompanija govorio je Ivan Gabrić iz A1 Hrvatske: „U svojoj karijeri sudjelovao sam u evoluciji digitalnih procesa. Svi se trudimo pridonijeti njihovu ubrzanju, no činjenica je da ih je, doduše prisilno, pandemija akcelerirala i napravila više nego što je učinjeno u posljednjih dvadesetak godina rada i milijarde kuna ulaganja u digitalnu transformaciju. U tim procesima najbolje su se snašli oni koji su na digitalnim procesima temeljili svoje osnovno poslovanje poput Amazona, Facebooka, Ubera.”

Ivan Gabrić istaknuo je da će prema istraživanjima 65 % djece koja se upisuju u osnovnu školu raditi neke od poslova budućnosti za koje će im biti potrebne digitalne vještine: „Danas već imamo dobro plaćene dizajnere virtualne stvarnosti i e-sport natjecatelje, zanimanja koja nisu postojala prije deset godina. U A1 Hrvatskoj pokrenuli smo Digitalnu akademiju kako bismo razvijali vlastite talente i stručnjake koji nisu bili dostupni na tržištu rada. Digitalizacija nam je pomogla u optimizaciji procesa, lakše i brže poslujemo, a tako može pomoći i vama. Vjerujem da će uskoro puna implementacija 5G tehnologije i razvoj IoT-a dodatno ubrzati ove procese i pridonijeti digitalnoj transformaciji društva.”

Kristina Ercegović iz Zaokreta govorila je o važnosti strasti i vizije na putu poduzetništva: „Strast je, kažu, ključni sastojak za uspjeh u poduzetništvu. Ona vatra koja se vidi i koja nam gori u očima. Ono za čime izgaramo. Ono kad radimo ono što volimo. Ono što bismo radili i kad nam ne bi platili, ma iskreno, i ono za što bismo mi nekom drugom platili samo da to možemo raditi.”

Govorila je i o tome kako nije nužno da svi budemo poduzetnici, ali možemo razmišljati poduzetnički i stvarati vrijednost kamo god išli: „Istina je i da ne možemo i ne moramo svi biti poduzetnici, ali svi možemo i moramo razmišljati poduzetnički. Razmišljati poduzetnički znači ne kukati, ne žaliti se i ne izigravati žrtvu, razmišljati poduzetnički znači uvijek preuzimati odgovornost i poduzimati akciju. Razmišljati poduzetnički znači uvijek i iznova u svakoj situaciji pitati sebe što mogu sada napraviti, kako mogu pridonijeti, što mogu dati.”

Hrvoje Balen iz Algebre objasnio je što zapravo donosi poduzetništvo: „Svakog dana imam priliku i obvezu intenzivno razmišljati što će organizacija strateški raditi u idućih godinu dana, pet ili deset godina. To je svojevrsno prokletstvo, a ujedno i blagoslov koji ti daje poduzetništvo. Algebru smo osnovali u skladu s motom da svatko mora pronaći ono što voli raditi i u tome postati izvrstan, a u protekle 23 godine pomogli smo više od 120.000 pojedinaca da pronađu svoju digitalnu budućnost.”

Osim toga, govorio je o ključnim znanjima i vještinama koje su nužne za razvoj poduzetnika budućnosti: „Što se tiče samog poduzetništva, u njemu je jedna od važnijih, iako ne i najvažnija, sposobnost spoznavanja budućnosti uz predviđanje strateških koraka djelovanja. Genijalci poput Nikole Tesle vidjeli su što će u budućnost biti potrebno i bili su vizionari, no nedostajao im je detalj poduzetničkog razmišljanja u razvoju vlastitih ideja. Za razliku od njih, Elon Musk i Steve Jobs uspjeli su jer su inovacije znali prilagoditi današnjim očekivanjima i stvoriti nove potrebe. Ono što dijeli uspješne od neuspješnih jest prepoznavanje trenutačnih i budućih potreba kupaca s obzirom na marketinške aspekte – nije uvijek ono što kupac misli da mu treba doista ono što će mu buduće, digitalno vrijeme donijeti. U tom smislu odlična je i vrlo primjenjiva izjava Henryja Forda: ‘Da sam pitao svoje kupce što im treba, vjerojatno bi mi rekli bržeg konja.’ U poduzetničkom svijetu iznimno je važno izgraditi znanje iz specifičnog područja kojim se želite baviti – bilo da je to strojarstvo, računalstvo, dizajn, biotehnologija ili neko drugo područje djelovanja. Na drugom su mjestu horizontalne vještine poput rješavanja složenih problema, kreativnosti, analitike, vođenja ljudi i primjene naprednih tehnologija. Ono što razlikuje poduzetnike od drugih ljudi jest pristup i ‘can do’, tj. pronalaženje rješenja umjesto traženja svih potencijalnih prepreka i odustajanja. Na visokom mjestu vještina poduzetnika treba biti i „naučiti kako učiti” jer će se naša budućnost razvijati sve brže, eksponencijalno, na što se moramo naviknuti i biti spremni prilagođavati se tome cjeloživotnim učenjem, rastom i razvojem. Digitalno doba velika je prilika za vlastiti poduzetnički pothvat i nemojte se bojati iskoristiti te prilike jer imate puno više šansi za uspjeh nego bilo koja generacija prije vas.”

Na samom kraju Ognjen Bagatin iz medijske platforme Poduzetnik usmjerio se na važnost umrežavanja i dijeljenja uspješnih priča te naglasio kako svatko od nas može pridonijeti izgradnji boljeg ekosustava budućnosti: „Projektom Digitalni učenički inkubator želimo mladim ljudima dati priliku za uspjeh i učenje, biti njihov kompas, karta i smjernica na njihovu putu prema uspjehu. Društvena klima, nažalost, ne potiče na rad na sebi, učenje i izvrsnost i baš su nam zato potrebni poduzetnici koji mogu uskočiti i preuzeti odgovornost na sebe za taj korak i staviti te ideje u središte pozornosti. Zbog toga je odlično to što su danas mladi ljudi mogli čuti savjete i preporuke nekih od najboljih poduzetnika u našoj zemlji koji ih mogu potaknuti na daljnji rast i razvoj vlastitih ideja. Mlade najviše od svega moramo naučiti osobnom liderstvu i tome da preuzmu odgovornost za svoj život i ne traže isprike, već prilike. Oni koji sanjaju velike snove obično ih i ostvare. Moramo slaviti tuđi uspjeh, a napustiti zavist i jal. Kad slavimo tuđi uspjeh, osim poštovanja i počasti tuđem znanju i trudu, mi sebi pokazujemo da i sami možemo postići takav uspjeh i pripremamo se za nj. Ovim projektom želimo mladima dati novu nadu koja je jača od straha koji su nam usadili mnogi u našem odrastanju te učiniti poduzetnike liderima našeg društva.”

Povod za tu konferenciju bio je Digitalni učenički inkubator – projekt koji je okupio više od 1800 učenika i učitelja iz više od 160 škola iz svih krajeva Hrvatske koji žele razvijati vlastite kreativne potencijale i poduzetničke projekte. Upravo za takav profil djece i mladih organizatori žele pripremiti bolji poduzetnički ekosustav i omogućiti im sva potrebna znanja i resurse kako bi se razvili u kreativce, inovatore i poduzetnike budućnosti.

Svoj doprinos za izgradnju tog ekosustava možete dati i vi donacijama na platformi croinvest.eu, a sva prikupljena sredstva namijenjena su za nagrade najkreativnijim školama u Hrvatskoj. Donacije se prikupljaju do 20. svibnja 2021. kad će se održati i dodjela nagrada najboljim školama.

Više informacija pronađite OVDJE.