Kako čitanje, pokus i promatranje prirode mogu postati dio istog procesa učenja? Na radionici programa ROOTS Nature Explorers u Suhopolju djeca su s pomoću slikovnice, istraživanja biljnih pigmenata i promatranja listova otkrivala svijet koji ih okružuje.

Može li slikovnica biti početak znanstvenog istraživanja? Može, i to vrlo zanimljivoga!

U radu s djecom često upravo priča, ilustracija ili naizgled jednostavno pitanje postanu poticaj za aktivnosti u kojima djeca uče promatrajući, istražujući i isprobavajući.

Na radionici programa ROOTS Nature Explorers polazište nam je bila KNJIGA O STABLU autorice Hannah ALICE. Čitajući i razgovarajući o stablima i njihovim listovima, otvorili smo temu zelene boje u biljnom svijetu. Tako smo upoznali i klorofil, zeleni pigment koji biljkama omogućuje upijanje svjetlosne energije potrebne za fotosintezu.

Umjesto da se zaustavimo na objašnjenju, odlučili smo temu istražiti praktično.

 Od knjige do maloga prirodoslovnog pokusa

Pripremili smo pokus s listovima, alkoholom i papirnatim ubrusom da bismo izdvojili biljne pigmente i promatrali njihovu boju. Djeca su mogla pratiti što se događa tijekom pokusa i povezati ono o čemu smo razgovarali s onime što su sama opažala.

Istraživanje smo nastavili povećalom i mikroskopom. Promatrali smo različite listove i uspoređivali njihove osobitosti. Kada prirodu promatramo izbliza, otkrivamo pojedinosti koje inače ne primjećujemo. List više nije samo nešto zeleno što raste na stablu nego predmet istraživanja koji potiče nova pitanja.

Upravo u tome vidim veliku vrijednost učenja uz neposredno iskustvo. Djeca ne moraju svaki pojam odmah zapamtiti niti na svako pitanje dobiti gotov odgovor. Važno je dati im priliku da promatraju, uspoređuju, izražavaju svoja zapažanja i stvaraju vlastite pretpostavke.

Uloga je odrasle osobe pritom pripremiti poticajno i sigurno okružje, usmjeravati istraživanje i prepoznati trenutke u kojima dječju znatiželju možemo pretvoriti u novo iskustvo učenja.

 Priroda kao poticaj za stvaranje

Nakon prirodoslovnog dijela radionice posvetili smo se kreativnom radu i izradi hvatača vjetra. Tako smo istraživanje povezali sa stvaralaštvom i nastavili promatrati prirodu kao prostor za igru, izražavanje i otkrivanje.

Takvim povezivanjem različitih aktivnosti djeca imaju priliku učiti na više načina. Nekoga će najviše zainteresirati pokus, nekoga promatranje kroz mikroskop, a nekoga oblikovanje i izrada vlastitog rada. Svaki od tih načina sudjelovanja može biti vrijedan dio iskustva učenja.

Kao odgojiteljica, smatram važnim da aktivnosti ne budu samo niz zadataka koje djeca trebaju obaviti. One trebaju imati smislen slijed i ostaviti prostor za dječje ideje, pitanja i inicijativu. Kad počnemo od onoga što djecu zanima, lakše povezujemo nova saznanja s njihovim prethodnim iskustvima.

• 

• 

• 

• 

• 

Kad je iskustvo važnije od gotova odgovora

♦ Radionica je pokazala da se jedna slikovnica može povezati s prirodoslovljem, istraživačkim učenjem i kreativnim izražavanjem. Čitanje pritom nije bilo izdvojena aktivnost, nego početak procesa koji se nastavio pokusom, promatranjem i stvaranjem.

♦ Program ROOTS Nature Explorers temelji se na učenju putem neposrednog iskustva, istraživanja prirode, igre i kreativnosti. Djeci želimo omogućiti da svijet ne upoznaju samo iz knjiga i objašnjenja odraslih, nego i vlastitim opažanjem i djelovanjem.

♦ Jer cilj nije samo naučiti dijete što je klorofil. Cilj je potaknuti ga da se zapita zašto su listovi zeleni, što se krije u njihovoj građi i što još može otkriti ako pogleda malo pomnije.

♦ Katkad je za početak istraživanja dovoljna jedna slikovnica, nekoliko listova i pitanje na koje odgovor tek trebamo pronaći.

■ NAPISALA: Matea JURKOVIĆ, odgojiteljica i voditeljica programa | ROOTS – Centar za održivi obiteljski život ■