U suvremenom svijetu, ovisnom o tehnološkim napravama koje se neprekidno usavršavaju, sve je teže odvojiti vrijeme za čitanje knjiga.

Psiholozi sa Sveučilišta u Washingtonu skenirali su ljudski mozak ne bi li doznali što se u njemu zbiva tijekom čitanja. Otkrili su da „čitatelji mentalno simuliraju svaku novu situaciju s kojom se susreću u nekoj priči”. Mozak isprepleće te situacije s iskustvima iz vlastita života stvarajući novu mentalnu mrežu.

Naš se mozak fizički mijenja zahvaljujući iskustvu čitanja. Prisjetite se samo kakve dobre knjige koja vas se snažno dojmila i utjecala na to da svijet oko sebe počnete doživljavati s više osjećaja. Takva se transformacija zbiva samo kad posve uronimo u štivo koje nosi plemenitu poruku i isključimo se iz svakidašnjeg, realnog svijeta.

Znanstvena istraživanja potvrđuju da nas predano čitanje oplemenjuje.

Jednako tako, ona pokazuju nagli pad empatije među tinejdžerima u naprednim zapadnjačkim kulturama. Iako se ne može sa sigurnošću ustvrditi što je tomu razlog, pretpostavlja se da su mladi naraštaji previše podložni utjecajima interneta, odnosno uronjeni u virtualni svijet te da premalo čitaju kvalitetne knjige.

Ljudski mozak postaje ravnodušan pod silnim utjecajem tehnoloških naprava, a tomu se možemo oduprijeti upravo čitanjem knjiga.              

Znamo da je čitanje temelj edukacije. No još je važnija emocionalna uloga čitanja kao početne točke individualnih putovanja i osobnog razvoja.

Knjige mogu otvoriti emocionalne, imaginarne i povijesne horizonte koji nam pomažu pri stvaranju i utvrđivanju vlastita identiteta.

Prestanemo li čitati, u nama će izblijedjeti čovjekoljubivost. Ima li snažnijeg razloga da sačuvamo i razvijamo naviku čitanja knjiga?

Izvor:

http://www.theguardian.com/commentisfree/2011/dec/30/humans-hardwired-read-books