Svake godine u našoj školi obilježavam s učenicima  SVJETSKI DAN IZUMITELJA. Budući da naša škola nosi ime Nikole Tesle, o njemu i njegovim izumima već smo mnogo učili. Zato sam odlučila da svaku godinu posvetimo nekome drugom izumitelju, da upoznamo njegov život i rad te pokušamo nešto i sami isprobati.

S učenicima 4. razreda upoznala sam rad Fausta Vrančića, hrvatskog izumitelja koji je živio prije više od 400 godina. A kad smo otkrili da je baš on izumio i padobran, znali smo što nam je činiti – vrijeme je za pokus!

Nikola TESLA bio je jedan od najpoznatijih izumitelja i znanstvenika. Rođen je 1856. godine u Smiljanu, a najveći dio svojega istraživačkog rada ostvario je u SAD-u. Osobito je poznat po radu na sustavu izmjenične električne struje, elektromotorima i svom transformatoru. Njegove su ideje snažno utjecale na razvoj elektrotehnike i tehnologije kojom se danas koristimo.

Napisala: Katica KONSTANTINOVIĆ, učiteljica savjetnica, OŠ Nikole Tesle, Mirkovci

No, hrvatska povijest izumiteljstva ne počinje i ne završava Teslom!

Faust VRANČIĆ rođen je 1551. godine u Šibeniku. Bio je izumitelj, jezikoslovac, filozof i diplomat, a zanimalo ga je gotovo sve – od strojeva i mostova do mlinova i načina iskorištavanja snage vjetra i vode. Godine 1595. objavio je knjigu Novi strojevi (Machinae novae), u kojoj je prikazao desetke tehničkih konstrukcija.

Njegov najpoznatiji izum zove se Homo volans, što na latinskome znači „leteći čovjek”. Njegova zamisao padobrana prikazana je kao konstrukcija s drvenim okvirom preko kojeg je razapeto platno. Izmislio je i različite vrste mlinova, viseći most i konstrukciju koja podsjeća na žičaru.

Pretpostavlja se da je iskušao svoj padobran skokom s tornja u Veneciji, no taj događaj nije sto posto povijesno potvrđen.

Potpuno je nevjerojatno koliko je ideja imao čovjek koji je živio u 16. i 17. stoljeću!

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Nakon istraživanja o životu i radu poznatih izumitelja, odlučili smo se posebno posvetiti Vrančićevu padobranu. Htjeli smo istražiti kako zračni otpor usporava padanje i može li padobran zaštititi ono što nosi. A što je bolje za provjeru uspješnosti padobrana od jednoga običnog jajeta?

• 

• 

Naš je izazov bio jednostavan: napraviti padobran koji će usporiti padanje jajeta i pomoći mu da sigurno sleti na tlo.

Za izradu bili su nam potrebni:

♦  vreća za smeće ili veći komad papira

♦  četiri komada užeta ili špage jednake dužine

♦  selotejp ili ljepljiva krep-vrpca

♦   jaja (bila su kuhana, radi potreba eksperimenta).

TIJEK IZRADE PADOBRANA

Učenici su radili u parovima. Svi su dobili isti materijal za rad i upute. Najprije su raširili vreću za smeće i izrezali veliki kvadrat. Zatim su u svakom kutu napravili rupicu, kroz nju provukli komade užeta i zavezali čvorove.

Sva četiri užeta povezali su zajedno, a na njihov su kraj pričvrstili jaje koje su prije toga pokušali „ušuškati“ i tako zaštititi od pada.

Za provedbu svojih zamisli u djelo imali su 30 minuta, a nakon toga je sve to trebalo testirati.

Prije spuštanja učenici su razmišljali o tome što će se dogoditi. Hoće li padobran usporiti padanje? Hoće li jaje preživjeti slijetanje? Što bi se moglo dogoditi ako se padobran ne otvori pravilno? Hoće li jaje preživjeti let?

Pokus je učenicima omogućio da na praktičnom primjeru istraže djelovanje gravitacije i zračnog otpora. Gravitacija privlači predmete prema tlu, a padobran svojom velikom površinom povećava otpor zraka i tako usporava padanje.

Jesu li jaja preživjela padove pogledajte u priloženom videu:

Faust Vrančić pokazao nam je da velike ideje mogu nastati iz znatiželje i želje da svijet učinimo boljim i jednostavnijim. A učenici su još jednom pokazali da se mnogo toga može naučiti kad knjige i istraživanje spojimo s praktičnim radom.

Tko zna, možda se među njima krije neki budući izumitelj!