Razredna nastava [primary school – osnovna škola u Engleskoj – djeca od 4./5. do 11. godine, nakon predškole – preschool, a prije srednje škole – secondary school] mogla bi ponovno početi 1. lipnja, a pristup uspostavljanju sigurnosti pomno prati danski primjer gdje su škole otvorene prošlog mjeseca.

Pretpostavka je da su mala djeca nepouzdana za održavanje fizičke udaljenosti (u uporabi je i izraz društvena/socijalna distanca). Stoga će djeca cijeli dan boraviti u malim skupinama, u „zaštićenom mjehuriću“ bez kontakta s ostatkom škole.

■   DAKLE, KAKO TO FUNKCIONIRA U PRAKSI? ■  

Ponovno otvaranje škola bit će najveći simboličan korak u popuštanju sigurnosnih mjera tijekom izolacije. To je pitanje izazvalo podijeljena mišljenja o tome može li boravak u školi biti siguran i tko bi se trebao vratiti prvi.

Postoje mjesta, poput Njemačke i Danske, gdje se ponovno otvaranje škola već dogodilo.

„U zajednici je vladala zabrinutost“, kaže Dom MAHER, voditelj međunarodnog odjela škole St. Josef u gradu Roskilde na danskom otoku Zealand.

„Velik broj roditelja bio je podijeljen u mišljenjima“, kaže. „A ima i onih koji su odlučili pričekati nekoliko dana kako bi vidjeli kako se stvari razvijaju.“

Otprilike tri tjedna nakon otvaranja škole, smatra da su događaji bolji nego se očekivalo.

Djeci je laknulo kada su se vratila u školu, a roditelji imaju više povjerenja u sigurnosne mjere te je broj učenika koji pohađaju nastavu u stalnom porastu.

U Danskoj su se u školu prvi vratili učenici razredne nastave pri čemu je uspostavljen sustav rada u malim skupinama koje imaju najmanji mogući kontakt s ostalima u školi. Školski dan provode u nekoj vrsti zamišljene čahure koja nema doticaja s drugima.

Te mikroskupine učenika dolaze na nastavu u zasebno vrijeme, jedu odvojeno, na igralištu ostaju unutar zone koja im je dodijeljena i poučava ih samo jedan učitelj.

U jednoj skupini otprilike je dvanaest učenika. Fizička udaljenost podrazumijeva da je to otprilike maksimalan broj učenika koji stane u jednu prostoriju što zahtijeva podjelu razrednih odjela i reorganizaciju rada učiteljskog osoblja.

■  REALNI CILJEVI  ■

Većina je škola u Danskoj strukturirana na način da supostoje osnovna škola [razredna nastava] i niža srednja škola [predmetna nastava] u istoj školi. To znači da sada, kada je samo polovica od ukupno tisuću redovnih učenika na tome mjestu, ima prostora za raspoređivanje učenika.

„Imamo dovoljno učionica da smjestimo polovicu ukupnoga broja učenika, ali ako bi se svi učenici vratili u školu, to bi bio problem“, kaže ravnatelj.

„Ne bismo imali dovoljno učionica za provođenje fizičke udaljenosti i morali bismo raditi u jutarnjoj i popodnevnoj smjeni.“

Drugi ključni dio danskoga pristupa veliki su i dosljedno provođeni zahtjevi spram pranja ruku i steriliziranja.

„Na djelu je pranje ruku gotovo svakih sat vremena“, kaže ravnatelj Maher, „toliko da imamo novonastali problem iritirane kože i pojave ekcema“.

Kaže kako ideja održavanja savršene fizičke distance među malom djecom nije realna.

„Većina ih se u tome dobro snalazi i imaju svijest o prostoru, ali zaboravljaju“, kaže.

Nema maski za lice, ni za učenike ni za učitelje.

Dorte LANGE, potpredsjednica Danskog sindikata učitelja, kaže da taj nedostatak osobne zaštite nije problem, jer su se medicinski savjeti usredotočili na strategiju držanja učenika odvojenima, u izoliranim skupinama sa snažnim naglaskom na održavanju higijene.

„Drago nam je što možemo kazati kako ponovno otvaranje škola za sada protječe prilično uspješno“, rekla je predsjednica sindikata za BBC.

„Učitelji koji imaju zdravstvenih poteškoća ili kod kuće imaju članove obitelji koji ulaze u rizičnu skupinu, mogu poučavati na daljinu“, kazala je.

Kaže da javno mnijenje ponovno naginje k slanju djece u školu.

„Vidimo kako mnogi stariji učenici ne napreduju kod kuće. Oni se zaista trebaju vratiti u školsku zajednicu“, tvrdi.

Ponovnom otvaranju škola pristupilo se zajednički, u dogovoru učiteljskih sindikata, lokalnih vlasti i vlade, kaže sindikalna čelnica Lange.

Ako će otvaranje škola dovesti do povećane stope zaraženih, kaže kako će biti potrebna promjena plana.

„No ako nas obavijeste da je sigurno otvoriti školu i za starije učenike, mi ćemo to omogućiti.“

■  RODITELJSKI STRAHOVI ■

Još uvijek postoji zabrinutost među roditeljima, uključujući i stranicu na Facebooku koja izražava zabrinutost zbog „tretiranja djece kao pokusnih kunića“.

Ondje se može pročitati iskustvo jedne majke koja kaže da je svoju četverogodišnju kćer, unatoč ponovnom otvaranju škole, ostavila kod kuće, no dijete „svakodnevno zapitkuje kada će se vratiti u vrtić jer joj jako nedostaju prijatelji“.

„Zato sam razmišljala da ih za dva tjedna pošaljem natrag u školu jer mislim da virus neće još neko vrijeme nestati, a ja ću u nekom trenutku morati početi raditi.“

Druga majka govori kako osjeća pritisak zbog slanja djeteta u školu. „Ne osjećam se sigurno u vezi s tim. A imamo i baku koja je s nama tijekom praznika.“

Ida STORM JANSEN, tajnica u Međunarodnoj školi u Kopenhagenu govori kako je dopušten broj od deset učenika po učionici. To je međunarodna škola, ali sve škole moraju slijediti zdravstvene smjernice države.

„Imala sam sjajan razgovor s četverogodišnjakom. Rekao je da smo ranije sjedili na tepihu, a sada sjedimo na oznakama od ljepljive trake“, kaže.

Sustav izoliranja tih malih skupina praktičniji je od oslanjanja na socijalno distanciranje, zapaža Storm Jansen.

„Iskreno, to je nemoguće. Kad se igraju, naravno da zaboravljaju“, rekla je.

Ali uz stalno pranje ruku i minimalne kontakte s drugim skupinama uspostavljen je učinkovit sustav i djeca su se vrlo brzo prilagodila.

Također potvrđuje kako se strah od „velikog otpora roditelja“ nije ostvario i djeci je laknulo što su ponovno među prijateljima.

■  NEMA POVRATKA NA STARO  ■

Kada su se prošlog mjeseca otvorile škole u Njemačkoj, detaljno planiranje svelo se na individualni plan sjedenja.  

Shaun ROBERTS, ravnatelj Međunarodne škole u Kölnu, opisuje kako je za svakog učenika određeno stalno sjedeće mjesto, tako da, ako se kod nekoga nađe virus, oni koji budu tragali za kontaktima, znat će točno tko je sjedio najbliže dotičnom učeniku.

U Njemačkoj su se u školu prvi vratili najstariji učenici. Završni razredi ponavljaju za maturu koja nije otkazana.

Ispitne dvorane su jedno od rijetkih mjesta koja su pogodna za održavanje fizičke udaljenosti.

U hodnicima je uveden sustav hodanja samo u jednom smjeru kako bi se minimalizirao kontakt, vrijeme odmora je skraćeno, postoji strog režim čišćenja, a u zajedničkim prostorijama nose se maske.

„Ljudi čine ono što moraju i ne podižu oko toga buku“, kaže ravnatelj Roberts. „Ali to nije – povratak na staro.“

Školski dan je kraći i kombinira se s poučavanjem na mreži tako da odvojene skupine mogu dijeliti jednu učionicu koja sada odjednom može primiti samo deset učenika.

A tu su i zaposleni i učitelji koji ostaju kod kuće zbog svog zdravstvenog stanja ili zabrinutosti za člana obitelji.

„Istina o kojoj se ne govori“, svjedoči ravantelj Roberts, „leži u tome da, iako su škole ponovno otvorene, postoje ograničenja u onome što zaista mogu pružiti.“

Francuska i Nizozemska otvaraju škole idućega tjedna uz snažne prijepore za i protiv ponovnog otvaranja.  A plan za Ujedinjeno Kraljevstvo bit će objelodanjen za nekoliko dana.

Ravnatelj Roberts iz škole u Kölnu opisuje to kao „povratak u normalu“ koji će se događati još dugo nakon ljeta i u jesen.

„Možda smo tek na početku“, kaže,  „ali negdje moramo početi.“

■ NAPOMENA ■ piše: Sean COUGHLAN ■  VELIKA BRITANIJA: BBC News – odjel postaje BBC odgovoran za prikupljanje i objaviljivanje vijesti i informativnog programa. Taj je odjel najveća svjetska organizacija u području stvaranja i emitiranja vijesti koja svakodnevno producira 120 sati radijskog i televizijskog programa te redovito objavljuje na mrežnim stranicama. ■ izvornik: bbc.com