Gotovo sve se može izmjeriti, najčešće s pomoću mjernih instrumenata. Najvažnije su mjere one za duljinu, težinu, tekućinu, površinu, obujam, brzinu, toplinu, električnu struju i vrijeme. Pomaci tla tijekom potresa mjere se i bilježe seizmografom.

KORACI I PALCI

Ljudi su najprije mjerili duljinu, udaljenost između dviju krajnjih točaka. Mjerili su je koracima, stopama, pedljima, laktima i palcima. Te su mjere bile nejednake jer je svaki čovjek mjerio svojim koracima ili pedljima.

Poslije su pojedini narodi odredili točnu vrijednost mjera, ali je svaki od njih to učinio na svoj način. Tako je, primjerice, jedna stopa u Engleskoj iznosila 30,47 cm, u Norveškoj 31,38 cm, a u Austriji 31,61 cm.

Slično je bilo i s drugima mjerama, a ta je neujednačenost smetala kad bi se roba iz jedne zemlje prodavala u drugoj.

Većina zemalja u svijetu danas upotrebljava mjere koje su zasnovane na metričkom ili desetičnom sustavu, a kao osnovne mjerne jedinice upotrebljavaju se metar, kilogram, sekunda i amper.

MJERNI INSTRUMENTI

Postoji bezbroj mjernih instrumenata raznih vrsta i namjena: digitalni i analogni, veliki i mali, jednostavni i složeni, jeftini i vrlo skupi. Premda su različiti, svi imaju istu zadaću – nešto izmjeriti.

Meteorolozi termometrom mjere temperaturu zraka, barometrom tlak zraka, a anemometrom ili vjetromjerom brzinu vjetra. Seizmolozi seizmografom mjere i bilježe pomake tla tijekom potresa.

Brojila u našim domovima mjere potrošnju električne energije, vode i plina, a razni instrumenti u automobilima mjere brzinu kretanja, potrošnju goriva i još mnogo toga.

Za većinu mjerenja izumljeni su mjerni instrumenti, ali postoje i drukčija mjerenja, poput brojenja godova na poprečnom prerezu debla kojima se određuje starost drveta ili odgovaranja na logička i matematička pitanja kojima se mjeri kvocijent inteligencije.

MJERENJE JE VAŽNO

Mjerenje je u sportu vrlo važno jer bez preciznog mjerenja ne bi bilo rušenja rekorda i pravednog određivanja pobjednika.

U nekim sportovima mjeri se brzina, u drugima visina, a u mnogima vrijeme. I za mnogobrojna zanimanja važno je mjerenje.

Slastičari mjere sastojke kako bi im uspjeli kolači, krojači uzimaju ljudima mjere za šivanje odijela, arhitekti precizno ucrtavaju mjere za gradnju kuća, a liječnici i medicinske sestre pacijentima mjere krvni tlak, visinu i težinu.

■ Mjere su prije više od 4000 godina izmišljene na obalama Nila radi dodjele zemljišta nakon svakogodišnjih poplava.

■ Mjere koje nisu imale preciznu protuvrijednost, ali su se nekada često rabile jesu naramak (za prenošenje drva za ogrjev), mijeh (za mlijeko, vodu i vino), košara (za grožđe) i šaka (za orašaste plodove).

Piše: Snježana MARIĆ, glavna urednica Smiba