Izvanredni profesor na Odjelu za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever dr. sc. Nikša Sviličić, svojom biografijom izaziva veliki respekt, a bio je i predavač na AKADEMIJI ZNANJA Školske knjige. Trostruki doktor znanosti koji je od malih nogu krenuo impresivno u svoj obrazovni put završivši dvije osnovne i dvije srednje škole, paralelno studirajući na tri fakulteta, a kasnije i na tri doktorska studija, i cijelo to vrijeme na svim studijima među 1% najboljih studenata u generaciji.

Čovjek koji iza sebe ima iznimnu znanstvenu ali i bogatu i uspješnu umjetničku karijeru, profesor od kojeg studenti s radošću uče i upijaju znanja i iskustvo, otkrio nam je koliko je ukupno ispita morao u svom životu položiti, što uvijek ima u svom automobilu, koliko se priprema za pojedino predavanje kao i kojih pet savjeta bi uputio studentima i mladima pred kojima je tek stvaranje njihove karijere.

Još od malih nogu bio sam radoznalo dijete pa su to roditelji prepoznali i usmjeravali me na više „kolosijeka“ interesa. Ipak, nekako sam znao da su moji uži interesi vezani za proučavanje prirode komunikacija društvenih interakcija, posebice povijesti umjetnosti, interpersonalne komunikologije, književnosti (s naglaskom na realizam i modernu) i filma. Na tom tragu upisao sam 1990. godine istovremeno tri četverogodišnja studija i to: Akademiju dramske umjetnosti, Filozofski fakultet i Fakultet političkih znanosti.

Završio sam ih paralelno i u roku, kasnije je uslijedio magisterij znanosti, a potom i tri doktorata iz oblasti komunikologije, filmologije i informacijskih znanosti. Od upisa na fakultete, do završetka sva tri doktorata ukupno sam morao položiti točno 137 ispita. Sad kad se sjetim svega toga izgleda mi poprilično stresno, tim više što sam imao austrougarski „strahlung“ i bio zaista odgovoran, savjestan i vrijedan student. To je bilo vjerojatno zbog toga što me uistinu izuzetno zanimalo sve ono što sam studirao i bio sam žedan čitanja, učenja i novih znanja.

Vaša znatiželja, glad za novim znanjima su stvorili široko područje znanstvenog interesa, no u isto vrijeme i povezano. Što Vas danas najviše intrigira?

Sva područja mog znanstvenog interesa imaju više zajedničkih poveznica, ali dominantna je ona koja pokušava sagledati razvoje i potencijal čovjeka s aspekta komunikacijskih interakcija. Te interakcije se mogu temeljiti na različitim paradigmama, pa su me oduvijek ponajviše zanimali komunikološki aspekti audiovizualnih poruka te percepcija i recepcija umjetničkog djela kao svijeta za sebe, pod sličnim principima detekcije subjektiviteta trenutka, a različitim rakursima tumačenja svijeta oko nas.

Drugim riječima, ako bih baš morao ogoliti svoje interese, najviše me intrigira komunikacijska snaga potencijala neizgovorenog kojoj se potom pridoda moć forme. Tako nastaju umjetnička djela, glazba i sve ono lijepo na čemu se svijet temelji u dubini nauka skolastike i antičkog poimanja ljepote koja je oduvijek u svojoj esenciji za mene imala proplamsaj božanskog.

■  IZ DRUGIH MEDIJA | CIJELI ČLANAK PROČITAJTE OVDJE > unin.hr ■