Kako bi prikupili što više znanja o uvjetima života u oceanu, znanstvenici su počeli postavljati senzore na peraje morskih pasa koji žive u Pacifiku. Održavanje uređaja za praćenje životnih uvjeta u oceanu prilično je skupo te bi uz pomoć morskih pasa mogli na mnogo jeftiniji način doći do mnogih spoznaja, pa i onih o vremenskim prilikama i oceanskoj klimi.

Prema mišljenju znanstvenika morski su psi logičan izbor za takav način prikupljanja podataka jer je otkriveno da zaranjaju i na dubine od 800 metara te se znaju zaputiti na neobjašnjiva putovanja od 1000 km prema središtu Pacifika. Zahvaljujući takvim pothvatima morskih pasa, znanstvenici mogu upoznati dijelove podmorja koji su ljudima nedostupni.

Spomenuti uređaji oblikom i veličinom podsjećaju na kornet za sladoled, a ribi ne nanose nikakvu bol. Ihtiolozi su prvobitno opremali morske pse tim uređajima kako bi prikupili informacije o njihovu ponašanju, no s vremenom su shvatili da bi podatci do kojih su dolazili na taj način mogli pomoći i znanstvenicima u drugim područjima.

S pomoću senzora mogu se, primjerice, prikupiti podatci o razlikama u temperaturi oceana na različitim dubinama.

U bliskoj će budućnosti morski psi poslužiti znanstvenicima za prikupljanje podataka o razinama kisika u moru. Neki će na svojim perajama nositi uređaje za mjerenje drugih kemijskih svojstava, primjerice slanosti vode, ili pak fizikalnih veličina (električna provodnost). Svaki put kad morski pas izroni na površinu senzori na njegovim perajama šalju satelitskom sustavu iznad oceana podatke koje su prikupili.

Morski psi – relativno jeftina alternativa

Osim što je iznimno učinkovit i praktičan, spomenuti je način istraživanja podmorja i jeftiniji od uporabe istraživačkih brodova za nadgledanje oceana koja stoji otprilike od 10 000 do 20 000 dolara na dan.