Osnovna škola Darda uspješno je odradila i zadnju mobilnost u trogodišnjem Erasmus+ KA2 projektu Fun & Engaging STEM Activities for Tomorrow’s World.

Vrlo gostoljubiv domaćin bila je Záklqadná škola iz Košica, Slovačka, predvođena koordinatoricom Evom Lazarovom, koja se pobrinula da učenici naše škole te iz Poljske  (Szkola Podstawowa nr 7 im. Janusza Korczaka Gizycko), Švedske (Internationella Engelska Skolan Helsingborg), Grčke  (1o Piramatiko Dimotiko Sholio Alexandroupolis), Turske (Ozel Matematik Fen Bilimleri Ortaokulu)i koordinatorica iz Irske (Akademija za međunarodnu znanost i istraživanje (AISR) iz Letterkennyja istraživačkim i eksperimentalnim aktivnostima zavole STEM predmete.

Ozbiljni, odgovorni i kreativni ljudi iz sedam europskih zemalja ostavili su značajan trag u međunarodnome projektu pa će i darđanski učenici, šestaši Mia Stojaković, Igor Drlje, Gabriel Cmrečnjak i Patrik Šandor Horvat te sedmašica Tonka Novak, i njihovi učitelji pratitelji, koordinatorica Nataša Mesić Muharemi, ravnatelj škole Janoš Boni i ja još dugo pamtiti posjet školi (sa 712 učenika od 1. do 9. razreda i 45-ero učitelja), kao i primjenjivati stečena znanja i vještine.

Započelo je lijepom priredbom dobrodošlice, predstavljanjem zemalja i plesom, no sa STEM-om na zabavan način nije bilo šale, doista se ozbiljno radilo. U školskim su tehničkim radionicama učenici pravili mostove od triju reciklažnih materijala: drveta, rola toaletnoga papira i plastičnih slamki. Suočili su se s neuobičajenim materijalima i tehnikama gradnje i usmjerili svoju kreativnost u uporabnu vrijednost. Izazovna je bila i SpinArt Lego radionica Svijet u pokretu. Izgradili su kotač od lego kockica, na koji su pričvrstili papirnati tanjur, i eksperimentirali s dinamikom fluida koristeći se vodenim bojicama. Svoja su umjetnička djela promatrali u različitim brzinama, a sve je bilo vrlo zabavno, unatoč frcanju boja na sve strane. Prethodno su saznali kako se stvari kreću na našemu planetu i jesu li objekti u svemiru u pokretu, a stečena su znanja primijenili u svemirskoj križaljci.

U gradskome Parku znanosti (Steelpark, Košice) znanstvene su postavke upoznali na najatraktivniji način – vlastitim osjetilima, ponajviše taktilnim, jer sve je izloženo i poželjno i obvezno dodirnuti. Čuli su priču o čeliku i najzanimljivijim fizikalnim zakonima u praksi, a izložba je pomogla djeci da bolje razumiju robotiku i interakciju između robota i čovjeka. Igrali su, primjerice, jednostavnu igru s humanoidnim robotom, prema njegovim pravilima, elektronskim su mikroskopom pretraživali čelik, cement, buhu i krpelj, ispitivali količinu elektriciteta u svome mozgu, pomoću svojih dlanova i metalnih ploča zatvarali električni krug i postajali dio baterije, promatrali kako putuje bljesak, a i uvidjeli, također, pomoću magnetnoga ježića, da i tekućine mogu biti privučene magnetom, kao i mogućnosti kočenja pomoću magneta.

♦ Od moderne tehnologije i povijesti do svjetskih prirodnih ljepota

Okružje, koje je zagolicalo dječju znatiželju i kreativnost, bilo je i TUKE – Tehničko sveučilište u Košicama (jedno od triju). Prema riječima domaćina doc. ing. Matuša Pleve trenutno imaju devet fakulteta specijaliziranih za tehnologiju, pa čak i umjetnost. Nude tri razine visokoga obrazovanja na slovačkome i engleskome jeziku i veliko su istraživačko i znanstveno središte srednjeeuropskoga područja. Budući da se, između ostaloga, bave i konstruiranjem najmodernijih električnih autojurilica, iste su, na daljinski pogon, od legića i umanjene veličine, privukle najveću pozornost mladih stemovaca.

Osim moderne tehnologije, osnovcima je bila zanimljiva i povijest. U Mikluševom su zatvoru, koji se nalazi u povijesnoj gradskoj jezgri, razgledali dvije srednjovjekovne kuće, u kojima su ljudi živjeli blizu 350 godina, a koje su pregrađene početkom 17. st. i služile sljedećih 300 godina (sve do 1909.) za tamničenje kriminalaca i nevoljnika. Zanimljivo je bilo čuti da su od 1347. gradonačelnik i članovi gradskoga vijeća imali pravo suditi prijestupnicima. Njihov je stari kazneni zakon poznavao više od 60 vrsta nedjela koja su kažnjavali smrću. Učenici i učitelji mogli su ući u dio podzemnih prostorija nekadašnjeg mučilišta u kojem se nalazi i stalna postava voštanih figura krvnika Mikluša i njegovih zarobljenika, vidjeti zbirku mini-lapidarija, kao i izložene mačeve tadašnjih košičkih krvnika. Naposlijetku, upoznali su i današnjeg gradonačelnika Košica Igora Petrovčika s kojim su se družili i u vijećnici za vjenčanja, ukrašenoj s čak 568 žarulja. Istaknuo je, između ostaloga, da imaju najveći distribucijski centar pomoći ratom ugroženoj Ukrajini jer su od državne granice udaljeni manje od stotinu kilometara.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Inače, gotovo svi spomenici Košica (drugoga po veličini slovačkoga grada, kažu i najljepšega, s približno 250 tisuća stanovnika) koncentrirani su u povijesnoj gradskoj jezgri. Vretenasti trg Hlavné námestie srce je grada i s pravom se smatra jednim od najljepših trgova u Slovačkoj. Zatvoren je za promet i okružen brojnim prekrasnim povijesnim građevinama. Središnje mjesto zauzima monumentalna gotička katedrala sv. Elizabete. Najveća je to crkva u Slovačkoj i najistočnije smještena gotička katedrala zapadnoga tipa u Europi. Legenda kaže da su graditelji tijekom gradnje postavili šuplji kamen na nepoznato mjesto. Kad bi se uklonio, srušila bi se cijela crkva. Prostor između katedrale i Narodnoga kazališta vrlo je živo mjesto. Njegova glavna atrakcija je Spievajuca fontana. Audiovizualna, s 99 melodija (Vivaldi, Mozart, Beatlesi, Sarah Brghtman…), pet boja i 24-metarskim vodenim obeliskom. S ciljem da simbolizira ponos i snagu Čehoslovačke, 1935. osmislio ju je arh. Miloslav Kopriva. Zadnja je obnova bila u travnju 2024.; arh. Peter Scenarka; 1. 79 milijun eura. Posjetiteljima je atrakcija iznimna.

Za poseban doživljaj starine i povijesti, ali i prirodnih ljepota, domaćini su gostima organizirali jednodnevnu terensku nastavu i izlet u sjeverni dio Slovačke, u Prešovski kraj. I etnografska prirodna izložba (muzej na otvorenome) i istoimeni dvorac Stará Ľubovňa oduševili su međunarodnu ekipu. Muzej narodne arhitekture sadrži 25 brvnara, tradicionalnih građevina iz okolnih sela (iz prve polovice 19. st. do početka prve trećine 20. st.), koje s dvorcem stvaraju jedinstven i vrlo impresivan krajolik. Osim težačkih kuća s izvornim interijerom, koje prikazuju povijesnu kulturu stanovanja i poljodjelstva, ondje su i objekti kojima su se koristili u poljoprivredne i obrtničke svrhe. Kovačka radionica, šumarska kuća, škola i vodenica samo su neke od njih. Drvena grkokatolička crkva Matysová iz 1833. najvrjednija je građevina. Posvećena je svetom Mihaelu Arkanđelu. Do danas se u crkvi održavaju službe istočnog obreda kojima se obilježavaju velika vjerska slavlja.

Budući da je Slovačka većinom planinska zemlja (s približno 5. 5 milijuna stanovnika), neizostavni su toga dana bili i sati prirode, geologije i geografije. Koristeći čak 860 različito razmještenih stuba, spustili su se i razgledali Beliansku špilju u Nacionalnome parku Tatra (najstarijem od ukupno devet; štiti jedine planine alpskoga tipa u Karpatima –planine Tatre) koji je od 1993. na UNESCO-ovoj listi prekograničnih zaštićenih biosfera. Hodali su po ukupno 1360 metara dugačkim, mokrim i klizavim stazama na 5 – 6.3 C i uz 90 – 97 posto vlage. Pored prirodnih ljepota špilju krasi i vrlo akustična glazbena dvorana.

♦ Matematiku rješavaju alternativnom metodom i raspravom

Povratkom u školu učenici su imali dobro vođenu radionicu o diskalkuliji, disgrafiji i disleksiji. Na karticama su imali šifriranu pjesmu. Zadatak im je bio riješiti zagonetku ispod pjesme jer su neka slova zamijenjena drugima, a zvuče ili izgledaju slično. Odgovore su trebali pisati ispravno i čitko rukom kojom inače ne pišu. Pri tome su pronalazili i točan broj koji se krije iza riješenih riječi i pretvarali ih u jednostavne jednadžbe.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Gostujućim su učiteljima, pak, učenici 4. razreda i njihova učiteljica demonstrirali kako rade matematičke problemske zadatke i razlomke prema Hejný metodi. Za razliku od tradicionalne nastave matematike, koja se usredotočuje na uvježbavanje standardnih problema, alternativna je usmjerena na mentalne matematičke sheme. Oblikuje ih svaki učenik pojedinačno tijekom rješavanja odgovarajućih zadataka i rasprave o rješenjima s kolegama iz razreda.

Hejný metoda poštuje 12 ključnih načela (djeca znaju više nego što smo ih učili, motivirana su za eksperimentiranje, međusobno povezuju teme, daje se podrška samostalnome razmišljanju, postoji vrijeme kada „ne znaju” i „žele znati”, crpe sadržaje iz stvarnoga životnog iskustva, uživaju u matematici, osobna spoznaja nadmašuje primljeno znanje, uloga je učitelja da moderira raspravu učenika, pogreške su sredstva učenja, zadatci su prema potrebama svakoga djeteta, rješenja su rezultat suradnje) prema kojima svako dijete može samostalno istraživati ​​matematiku i uživati ​​u njoj. Čeh M. Hejný 2013. osnovao je tvrtku H-mat kako bi metodu sustavno razvijao i širio. U 2015. udžbenike je usvojilo 20 posto čeških škola. Interes za takav način rada pokazan je u Italiji, Finskoj, Švedskoj, Grčkoj, Poljskoj (gdje je izdana serija udžbenika) i Kanadi.

Dobru suradnju obrazovni su djelatnici, na kraju, okrunili nacionalnim gastronomskim specijalitetima i druženjem u vinskoj regiji Tokaj, u jugoistočnoj Slovačkoj, posjetivši Vinariju Ostrožovič u Maloj Trni. Regija je (koju dijele sa susjednom Republikom Mađarskom) poznata po svojim slatkim vinima od grožđa zaraženoga plemenitom truleži i ručnoj berbi svake bobice.

Dobro osmišljen STEM projekt time je uspješno priveden kraju. Prema riječima koordinatorice Mesić Muharemi do kraja listopada ove godine očekuju se završne evaluacijske konferencije, a ulaganjem u tehničko obrazovanje, složni su, osiguravaju se generacije koje će imati znanje i vještine za svijet koji se brzo mijenja i koji je međusobno povezan više nego ikad.

■  Napisala: Branka HORVAT, učiteljica hrvatskoga jezika | OŠ Darda ■