Tijekom Mjeseca hrvatskog jezika, kojizapočinje 21. veljače Međunarodnim danom materinskog jezika, u Osnovnoj školi „Ljudevit Gaj“ u Krapini obrađuju se teme koje razvijaju pismenost, čitanje, a poseban naglasak stavili smo na pisanu kulturnu, povijesnu i znanstvenu baštinu.

Budući da se 22. veljače obilježava Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva te Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice, u školi smo integriranim pristupom i međupredmetnim povezivanjem Hrvatskoga jezika, Fizike i knjižnice obilježili spomenute obljetnice nastavom s osmašima (pet paralelnih razrednih odjela).  

Knjižnično-informacijsko-medijski odgoj i obrazovanje školski knjižničari ostvaruju u suradnji s učiteljima razredne i predmetne nastave s posebnim naglaskom na razvoj međupredmetnih tema i kompetencija. Primjena IKT-a te Učiti kako učiti najzastupljenije su teme, no svakako se integriranom nastavom razvija i kulturna svijest, osobni i socijalni razvoj i druga međupredmetna očekivanja.

Uz tradicionalne metode koristimo i suvremene web alate i aplikacije koji učenje i nastavu čine dinamičnom, zanimljivom i intelektualno poticajnom što unapređuje kvalitetu obrazovanja i omogućava bolje ishode.

U nastavi smo koristili različite digitalne alate (Genially, Mentimeter, Jigsaw Planet, Loom), mrežne stranice (NSK, Digitalna NSK, Faust Vrančić, HRTi) i MS Teams platformu na kojoj učenicima trajno ostaje digitalni obrazovni sadržaj.

Na satu su Hrvatskoga jezika i knjižnice učenici upoznali pojedine vrste knjižnica i pretraživanje njihovih e-kataloga. Neizostavni je dio sata upoznavanje s Nacionalnom sveučilišnom knjižnicom, našom čuvaricom pismenosti, najvećom i najstarijom knjižnicom, čiji se dan obilježava svakog 22. veljače jer je na taj dan 1483. izdana inkunabula Misal po zakonu rimskog dvora, prva hrvatska knjiga tiskana na hrvatskom jeziku i glagoljicom.

Tehnologija i internet omogućavaju nam da iz svojih učionica i soba možemo šetati knjižnicom i listati digitalne knjige, a posebno u ovo vrijeme kad je sve zbog epidemioloških mjera ograničeno.

U realizaciji nastave s učiteljicama hrvatskog jezika Mirom Benc i Antonijom Čekolj osmaši su vođeni digitalnim i obrazovnim materijalom, koji je izradila knjižničarka Suzana Pracaić u web alatu Genially, a pomoću kojeg učenici prate prezentaciju, rješavaju zadatke na nastavnom listiću, provjeravaju znanje u kvizu i na kraju vrednuju takav sat. Koristili su tablete ili mobitele kako bi pratili nastavu.

Nakon korelacije s Hrvatskim jezikom na integriranoj nastavi Fizika-knjižnica nastavila se edukacija o Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,  ali o projektu, odnosno portalu ‘DIGITALNA NSK’, na kojem smo istražili hrvatskog velikana Fausta Vrančića, njegov značaj i doprinos za Europu i svijet te njegova djela Rječnik pet najuglednijih europskih jezika i Novi strojevi. Ove 2021. godine obilježava se 470 godina rođenja Fausta Vrančića (1.1.1551.) i 405. obljetnica tiskanja Machinae Novae 1616.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Na početku sata dvoje učenika iz razreda, koji su se javili učiteljici fizike Ružici Novak za istraživanje, prezentirali su što su sve otkrili o Faustu Vrančiću. Nakon toga je knjižničarka Suzana Pracaić pomoću Genially prezentacije podučila učenike o Digitalnoj NSK, načinu korištenja i pretraživanja te što se sve može naći među digitaliziranom baštinom.

Rješavajući zadatke na nastavnom listiću, istraživali su o izumu padobrana, konstrukcijama mostova i Šibenskoj katedrali, poigrali su se e-puzzlama slažući Homo Volans (letećeg čovjeka), kratko pogledali isječke epizode o Faustu Vrančiću, serijala Roberta Knjaza Hrvatski velikani HRT-a te na kraju vrednovali sat.

Posebnost koju smo otkrili je da prvi rječnik hrvatskog jezika Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, koji se nalazi u NSK i koji je digitaliziran, ima na naslovnoj stranici potpis Velimira Gaja, sina Ljudevita Gaja, čije ime nosi naša škola i godinu 1873.

Tako smo ostvarili odgojno-obrazovne ishode, međupredmetna očekivanja, informacije oživotvorili primjenom različitih alata i medija te uz znanje razvijali vještine i sposobnosti samostalnog učenja i pretraživanja što je temelj informacijski pismenog čovjeka.

■ Piše: Suzana Pracaić, stručni suradnik, školski knjižničar savjetnik ■ OŠ Ljudevit Gaj, Krapina ■