Iz školskog svijeta
DREVNA JE ZEMLJA IMALA VIŠE OD DVA MAGNETNA POLA
Povijest Zemljinoga magnetnog polja složenija je nego što se mislilo
objavljeno: 26. srpnja 2016.

Zemljino magnetno polje štiti naš planet od silovita Sunčeva zračenja uzrokovanog eksplozijama na Suncu i ključno je za sav život na Zemlji.

Znanstvenici vjeruju da je nastanak našega magnetnog polja posljedica vrtnje tekuće zemaljske željezne jezgre oko manje, tvrde jezgre, što proizvodi učinak poznat pod nazivom geodinamo. Međutim, ta tvrda jezgra nije postojala oduvijek. Kako je onda izgledalo magnetno polje prije toga? Odgovor na to pitanje dugo je bio zagonetka, sve dok nedavno objavljeni nalazi u časopisu Geophysical Research Letters, autora Petera DRISCOLLA, izgleda, nisu ukazali na odgovor.

U većini geološke povijesti Zemlje magnetno je polje imalo dva pola – sjeverni i južni. Dokaz su znanstvenici našli u vrlo starim stijenama koje još pokazuju znakove magnetne polarnosti svojega doba. Dvopolnost našega planeta izgleda da je ostala nepromjenjiva tijekom većeg dijela Zemljine četiri i pol milijarde duge povijesti. Ipak, tijekom neoproterozoičke ere, otprije 500 milijuna do milijardu godina, nalazi upućuju na zaključak da je Zemlja katkad imala više od dva pola. Driscollov rad nudi objašnjenje za tu zbunjujuću pojavu.

Driscoll je napravio modele termalne povijesti planeta u posljednje četiri i pol milijarde godina kako bi proučio njihov učinak. „Pronašao sam iznenađujuću količinu izmjenljivosti“, izložio je on na Odsjeku za zemaljski magnetizam u Carnegie institutu, gdje je zaposlen. „Ti novi modeli ne podupiru pretpostavku postojanog dvopolnog polja tijekom svih razdoblja – suprotno onome što smo prije vjerovali.“

Driscollove spoznaje ukazuju na to da je Zemlja imala dvopolno polje sve do prije otprilike milijardu godina. Kada se Zemljina kora počela stvrdnjavati, magnetno se polje poremetilo i umjesto dva pojavilo se više polova. Stvrdnjavanjem kore polje se vratilo uobičajenom broju polova.

„Ti nalazi mogu ponuditi objašnjenje za neobične fluktuacije u smjeru magnetnog polja opažene u geološkim nalazima starima otprilike 600 do 700 milijuna godina“, tvrdi Driscoll. „Postoje šire poveznice za te dramatične promjene polja.“ Njegova nova modelna metoda omogućuje izvrstan uvid u geološku povijest našega planeta, i sada je na drugim znanstvenicima da provjere je li održiva. [ IZ STRANIH MEDIJA | popularmechanics.com ]