„Provjerom znanja o predmetu tijekom učenja poboljšavate svoje sposobnosti utemeljenoga zaključivanja i stvaranja spoznajnih predodžaba o području o kojem učite“, govori studija čiji je sažetak u veljači ove godine objavljen na stranicama portala Neuroscience News. Članak donosimo u nastavku.

Istraživanja su dosad pokazala da provjeravanje pojačava pamćenje. Međutim, manje je poznato može li provjeravanje poboljšati nečiju sposobnost zaključivanja.

Nova studija koju je proveo Laboratorij za ljudsko pamćenje i spoznaju pri Sveučilištu Illinois (Urbana-Champaign) otkrila je da je provjeravanje tijekom učenja bolje od pukoga ponavljanja zbog toga što poboljšava kako pamćenje, tako i sposobnost utemeljenoga zaključivanja. Studija „Dugotrajno zaključivanje i pamćenje nakon prakse preuzimanja informacija (učenja)“ objavljena je u stručnome časopisu Memory & Cognition.

„Velik dio učenja događa se izvan učionice. Zbog toga što je tako velik dio našega učenja autoreguliran, moramo provjeriti koje su strategije učenja najkorisnije“, rekla je Jessica SILER, diplomantica studija psihologije na Sveučilištu Illinois.

„Otkrili smo da je provjeravanje znanja tijekom rada (učenja) na određenom području dovelo do unaprjeđivanja kako pamćenja, tako i stvaranja spoznajnih predodžaba i zaključaka.“

Istraživači su studiju podijelili u tri dionice.

Tijekom dionice obuke, sudionici su bili upoznati s nizom fotografija ptica pri čemu su učili kojima porodicama ptice pripadaju. U dionici učenja, polovicu porodica ptica proučavali su u obliku provjera, a polovicu u obliku ponavljanja.

„Tijekom provjera, od pristupnika se tražilo da pogode o kojoj je porodici riječ, a zatim su dobili informacije o pravilnim odgovorima. Za razliku od toga, tijekom ponavljanja, dobili su fotografije na kojima je vidljivo o kojoj je porodici riječ i zatim su taj naziv trebali prepisati“, rekla je Siler.

Nakon dionice učenja, sudionici su pristupili provjeri poznavanja sadržaja učenja.

U dionici provjeravanja dobili su fotografije ptica – onih koje su prethodno vidjeli i nekih  koje nisu – i zadatak im je bio kategorizirati ptice u porodice.

„Primijenili smo dvije vrste ispita“, rekao je Aaron BENJAMIN, profesor psihologije i voditelj Laboratorija za ljudsko pamćenje i spoznaju. „Željeli smo provjeriti sjećaju li se da su vidjeli određenu pticu te mogu li zaključiti kojoj porodici ta ptica pripada.“

„Stvaranje tih eksperimenata zahtijeva veliku preciznost“, tumači Benjamin. „Oni uče o velikom broju porodica ptica i morate pozorno postaviti pitanja tako da ne poremetite rezultate studije.“

Istraživači su također kod ispitanika u studiji usporedili pamćenje i zaključivanje tijekom razdoblja od 25 dana. „Zapazili smo da provjeravanje tijekom učenja pomaže pamćenju i zaključivanju na dulja razdoblja“, kaže Siler.

Istraživači su dodatno zainteresirani istražiti što ljudi razumiju o vlastitim mehanizmima učenja. „Želimo uključiti i metaspoznajne mjere kako bismo sudionike mogli pitati što misle koliko su dobro naučili sadržaje i hoće li moći kategorizirati slične ptice“, dodaje Siler. „To će nam pomoći u spoznajama može li se takav mehanizam učenja primijeniti u stvarnome svijetu.“

■ NAPOMENA ■ SAD: Neuroscience News – portal pokrenut 2001. godine s ciljem objavljivanja vijesti i sadržaja ponajprije iz područja neuroznanosti, a danas je proširen i na teme iz srodnih područja; potpuno je neprofitan, ne prima donacije od vlade, kao ni od sveučilišta, laboratorija, medijskih agencija ili izdavača, usmjeren je na objavljivanje najnovijih spoznaja i studija odnosno sažetaka o njima s poveznicama na izvorne potpune članke iz različitih, utemeljenih izvora; osnivač stranice i glavni urednik je Erik Driscoll, a adresa portala nalazi se u američkoj državi Texas [ više na poveznici ]  ■ izvornik: neurosciencenews.com ■

Izvor studije: Beckman Institute (Sveučilište Illinois)

Poveznica na originalnu studiju (pristup je ograničena tipa):

Jessica Siler & Aaron S. Benjamin: Long-term inference and memory following retrieval practice