Pušenje je danas jedan od najvećih problema zbog pogubnih posljedica za ljudsko zdravlje i okoliš. Svjetska zdravstvena organizacija svrstala je ovisnost o pušenju među bolesti, a 31. svibnja proglašen je Svjetskim danom borbe protiv pušenja.

Nažalost, i u nas je velik problem pušenje djece i mladih. U sklopu međunarodnog istraživanja „Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi 2009./2010.” (The Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) 2009./2010.) u Hrvatskoj je provedeno istraživanje u kojem su ispitana 6262 učenika u dobi od 11 do 15 godina. Među jedanaestogodišnjacima nema osobitog zanimanja za pušenje, ali je zabrinjavajuće to što je čak 64 % učenika u dobi do 15 godina probalo cigaretu. Prema izjavama ispitanika, u Zagrebu svakodnevno puši 22 % djevojčica i 16 % dječaka u dobi od 15 godina. U djevojčica je najrizičnije razdoblje za eksperimentiranje i razvoj pušačkih navika između 13. i 15. godine. Među učenicima prvih razreda srednjih škola ukupno ih je 62 % priznalo da je pušilo.

Adolescencija je razdoblje odrastanja, prelaženja iz djetinjstva u svijet odraslih. Za mnoge adolescente i njihove roditelje taj prijelaz nije jednostavan i lagan. To je razdoblje intenzivnih promjena u raspoloženju, sukoba s okolinom, ispitivanja granica, buntovništva, suprotstavljanja autoritetima i raznih eksperimentiranja. U potrazi za vlastitim identitetom adolescenti iskušavaju različite uloge i sredstva. Većina mladih prevlada to razdoblje bez većih poteškoća, no za neke je ono burno jer imaju potrebu za raznovrsnim dokazivanjima.

Kada zapale prvu cigaretu, mladi misle da su ušli u svijet odraslih. U tom razdoblju života otkrivaju sebe, stvaraju vlastiti sustav vrijednosti, a utjecaj vršnjaka iznimno je snažan. Mnogo je razloga zašto adolescenti odluče zapaliti prvu cigaretu – neki drže da će ih vršnjaci zbog toga prihvatiti, drugi se samo žele opustiti i zabaviti, a neki pak imaju potrebu dokazati se pred prijateljima. Nasreću, nekima pušenje ne prijeđe u naviku, ali mnogi s vremenom postanu ovisni o nikotinu.

Ako počnu pušiti u ranoj adolescenciji, veća je opasnost da će nastaviti pušiti i u odrasloj dobi, a neka djeca postanu ovisna o cigareti već i prije punoljetnosti.Kao dodatna opasnost navodi se i utjecaj roditelja jer mnogo češće puše djeca čiji su roditelji pušači.

Roditelji bi trebali biti dobar primjer svojoj djeci, njegovati iskren odnos s njima, razviti privrženost i povjerenje. Trebali bi znati s kakvim se izazovima susreću njihova djeca te im pozitivnim primjerima pomoći u odrastanju. Vrlo je važno da roditelji prate razvoj svojega djeteta te da navrijeme uoče opasnosti i nastoje mu pomoći u njihovu prevladavanju. Ako nemaju razvijeno samopouzdanje, mladi ljudi pod pritiskom velikih zahtjeva i očekivanja odraslih lako mogu posumnjati u vlastite vrijednosti. Nedorasli suočavanju s kakvim ozbiljnijim problemom, potrebu za dokazivanjem zadovoljavaju u krugu vršnjaka sklonih asocijalnom ponašanju, a najčešće najprije posežu za cigaretom.

Poželjno je da roditelji navrijeme pouče svoju djecu kako se oduprijeti pritisku vršnjaka. Prije nego što se mlada osoba navikne na pušenje, roditelji bi trebali uočiti promjene u njezinu ponašanju te joj pomoći razgovorom, podrškom i postavljanjem pravila. Time mogu spriječiti ovisnost svojeg djeteta o pušenju. Ako su roditelji pušači, ne bi smjeli pušiti pred djetetom i ostavljati cigarete njemu nadohvat.

Pušenje je često povezano s drugim rizičnim oblicima ponašanja kao što su konzumacija alkohola, uzimanje droga i delinkvencija.

Autorica: Sonja Jarebica