Potpisnica ovih redaka i dr. sc. Josip STRIJA autori su virtualne izložbe i bibliografske baze „Znanstvena baština Virovitičko-podravske županije”, izrađene povodom Mjeseca hrvatske knjige 2026.

Projekt predstavlja 25 znanstvenika i intelektualaca te učenicima, nastavnicima i drugim zainteresiranim posjetiteljima omogućuje upoznavanje njihova života, postignuća i objavljenih djela.

Kako učenicima približiti znanstvenu baštinu zavičaja i potaknuti ih da upoznavanje znamenitih osoba nastave čitanjem i istraživanjem? Odgovor na to pitanje ponudili su školski knjižničari dr. sc. Josip Strija iz Gimnazije Petra Preradovića iz Virovitice i potpisnica ovih redaka. U zajedničkom su projektu povezali biografske sadržaje, bibliografske podatke i informacije o dostupnosti građe, stvarajući polazište za samostalno istraživanje i primjenu u nastavi.

Oboje su viši knjižničari i stručni suradnici savjetnici, a njihova dugogodišnja suradnja obuhvaća projekte, edukacije i istraživanja u području knjižničarstva i obrazovanja. U svom radu povezuju poticanje čitanja, medijsku i informacijsku pismenost, bibliografska istraživanja i primjenu digitalnih alata. Smišljaju i provode školske i nacionalne projekte, održavaju predavanja, radionice i objavljuju stručne i znanstvene radove. Za svoj knjižničarski i odgojno-obrazovni rad primili su nagrade i priznanja.

Zavičaj kao polazište za otkrivanje

Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige, sa sloganom „Od priča do otkrića”, posvećen je prirodnim znanostima, znanstvenoj knjizi i popularizaciji znanosti. Autori su u toj temi prepoznali poticaj za istraživanje osoba koje su sa županijom povezane rođenjem, školovanjem ili radom, a čiji doprinos pripada različitim područjima znanosti, obrazovanja i kulture.

Izložba donosi životopise, zanimljivosti i prikaze najvažnijih postignuća 25 znanstvenika i intelektualaca, uz ilustrirane portrete. Takav pristup omogućuje posjetiteljima da iza imena i bibliografskih zapisa upoznaju ljude, njihove životne puteve i područja kojima su se bavili. Istodobno otvara prostor za pitanja o povezanosti pojedinca i zavičaja, razvoju znanstvenih interesa i značenju njihovih postignuća.

Od životopisa do izvora za čitanje

Uz izložbu, autori su izradili bibliografsku bazu koja trenutačno sadržava 630 bibliografskih jedinica:

♦  465 djela predstavljenih osoba i

♦  165 publikacija o njihovu životu i radu.

Uključene su knjige, članci, znanstveni i stručni radovi i druge vrste publikacija. Prikupljanje podataka zahtijevalo je pregled kataloga svih knjižnica Virovitičko-podravske županije i kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu. Kao ustanova koja prikuplja i čuva hrvatsku pisanu baštinu, NSK je autorima bio važan izvor za pronalaženje publikacija koje nisu zastupljene u županijskim knjižničnim fondovima. Pregledom kataloga proširen je izbor građe za čitanje i istraživanje, a posjetitelji mogu doznati u kojim je još knjižnicama ta građa dostupna.

♦  U bazi su evidentirani podaci o dostupnosti građe u 37 knjižnica.

♦  Za 308 bibliografskih jedinica zabilježena je dostupnost u najmanje jednoj knjižnici, a zapisima o sadržajima dostupnima na internetu pridružene su poveznice.

Posjetitelj, stoga, nakon čitanja životopisa može pronaći djelo koje ga zanima, provjeriti gdje je dostupno ili otvoriti mrežni izvor. Građa se može pregledavati prema knjižnicama i predstavljenim osobama. Stranica statistike dodatno prikazuje vrste publikacija, zastupljenost vlastitih djela i publikacija o pojedinoj osobi, dostupnost u knjižnicama i vremensku raspodjelu prikupljene građe.

Mogućnosti primjene u školi

Izložba i bibliografska baza mogu pomoći školskim knjižničarima i nastavnicima u zajedničkom smišljanju istraživačkih zadataka. Učenici mogu odabrati osobu povezanu sa zavičajem, istražiti njezin život i doprinos, pronaći publikaciju u knjižničnom katalogu i rezultate predstaviti drugim učenicima.

Takve aktivnosti otvaraju mogućnost za povezivanje sadržaja različitih nastavnih predmeta s radom školske knjižnice. Učenici ujedno mogu vježbati pretraživanje kataloga, razlikovanje vrsta izvora, bilježenje bibliografskih podataka i navođenje korištene literature. Zavičajna tema daje istraživanju konkretno polazište, a bibliografska baza pomaže u odabiru građe za čitanje i učenje.

Nastavak zajedničkoga bibliografskog rada

„Znanstvena baština Virovitičko-podravske županije” dio je neprekidnoga zajedničkog rada ovo dvoje vrijednih autora na očuvanju, obradi i digitalnom predstavljanju građe.

Zajednički su izradili Bibliografiju i kazala časopisa „Školski knjižničar”, Bibliografiju radova u zbornicima županijskih smotra LiDraNa Virovitičko-podravske županije i Digitalnu zbirku i bibliografiju časopisa „Zavičaj”. Autori su i virtualne izložbe „Knjige koje su pokušali utišati”, koja predstavljanje osporavanih i zabranjivanih knjiga povezuje s podacima o njihovoj dostupnosti u knjižnicama.

Novim projektom nastavljaju povezivati bibliografska istraživanja i digitalno predstavljanje građe s poticanjem čitanja i istraživačkog učenja.

KLIK > ovdje < VIRTUALNA IZLOŽBA I BIBLIOGRAFSKA BAZA

■  NAPISALA:  Tanja KOLAR JANKOVIĆ, prof. i viša knjižničarka iz Tehničke škole u Virovitici■