„Sve su životinje jednake, ali neke su životinje jednakije od drugih.” Ta upečatljiva rečenica velikoga Georgea Orwella savršeno sažima neprolaznu istinu o moći i korupciji koja obasjava književni i stvarni svijet od 1945. godine kad je nastala Životinjska farma. I osam desetljeća nakon prvog objavljivanja Orwellova genijalna basna jednako blista – bistra i oštra kao staklo, mudra i sućutna – u najnovijem hrvatskom prijevodu Marka Marasa i u izdanju Lumena.

„Orwell po prirodi nije bio pesimist ni pretjerano opsjednut politikom. Puno ga je toga zanimalo i vjerojatno bi bio vedar čovjek da je živio u manje bolnom vremenu. (…) Ali našim vremenom dominira politika, kao što je 4. stoljećem dominirala teologija, pa će Orwell biti zapamćen upravo po svojim političkim djelima – a nadasve po Životinjskoj farmi”, napisao je svojedobno jedan od najsvestranijih znanstvenika 20. stoljeća, nobelovac Bertrand Russell.

KNJIŽEVNI I POLITIČKI BUNTOVNIK

I uistinu, poznati engleski romanopisac, esejist i kritičar, rođen kao Eric Arthur Blair, proslavio se upravo djelima Životinjska farma i 1984. Već je svoju prvu knjigu Nitko i ništa u Parizu i Londonu (1933.) objavio kao George Orwell (prezime je uzeo od lijepe rijeke Orwell u Istočnoj Angliji).

I osam desetljeća nakon prvog objavljivanja Životinjska farma jednako blista, bistra i oštra kao staklo, mudra i sućutna, u najnovijem hrvatskom prijevodu Marka Marasa i u izdanju Lumena

S vremenom se toliko vezao uz pseudonim da su rijetki osim rodbine znali da mu je pravo prezime Blair. Promjena imena popratila je duboku promjenu u Orwellovu načinu života – od uzdanice britanskog imperijalizma postao je književni i politički buntovnik.

Životinjska farma politička je basna zasnovana na Ruskoj revoluciji i Staljinovoj izdaji njezinih ideala. Skupina domaćih životinja svrgne i otjera ljudske gospodare i izrabljivače, pa uspostavi vlastito egalitarno društvo. Pritom ih vode pametne i vlastoljubive svinje. Međutim, svinje potkopaju revoluciju nadahnutu uzvišenim idealima i uspostave diktaturu u kojoj vlada represivnije i bezdušnije ropstvo od onoga koje su nekad nametali ljudski gospodari. Usred bitaka, izdaja i prekršenih obećanja životinje nauče da revolucija ima svoju cijenu – i da je nisu svi spremni platiti.

RUKOPIS SPAŠEN U RUŠEVINAMA

Tu divno napisanu političku alegoriju mnogi smatraju Orwellovim najboljim djelom, vrhunskom satirom mračnog lica moderne povijesti. Pisao ju je između studenoga 1943. i veljače 1944. Rukopis je zamalo uništen 1944. kad je njemačka raketa V1 razorila njegov londonski dom. Nakon što je satima kopao po ruševinama, Orwell je izvukao netaknuti rukopis.

Alegorijska novela Georgea Orwella i danas je aktualna kao što je bila 1945., a njezini nezaboravni likovi nesmiljeno razotkrivaju političko licemjerje i opasnost da sloboda nestane zbog želje za vlašću

Svijetu je u to vrijeme itekako trebala Životinjska farma. Sovjetski Savez postao je britanski saveznik u ratu protiv Njemačke, pa je svaka kritika Staljinova surova režima bila cenzurirana ili ignorirana.

„Mnogi intelektualci na ljevici i dalje su veličali Sovjetski Savez tvrdeći da su tamošnji montirani procesi, metode tajnih policija i pogubljenja po kratkom postupku preuveličani i nužni. No Orwell je Staljina oduvijek smatrao ‘odvratnim ubojicom’ i želio je ljudima to predočiti na snažan i dojmljiv način. Ali kako? Znao je da politički esej ne bi pročitao širi krug čitatelja, a tradicionalni roman morao bi dugo pisati. Tada se dosjetio: spojit će tradicionalnu poučnu basnu sa satirom Gulliverovih putovanja”, navodi urednica knjige i glavna urednica Lumena Miroslava Vučić.

MALO REMEK-DJELO BEZ IZDAVAČA

George Orwell je u početku imao teškoća s nalaženjem izdavača za to malo remek-djelo. Predao je rukopis Životinjske farme nakladničkoj kući Faber & Faber, no odbio ga je jedan od direktora, pjesnik T. S. Eliot. Životinjska farma napokon je objavljena u kolovozu 1945., nakon svršetka rata. Knjižica je ubrzo postala nezaobilazan tekst u „hladnom ratu” (izraz je skovao sâm Orwell). Postala je i poprište tog sukoba jer je bilo različitih pokušaja da se potkopa i pogrešno tumači, napominje Miroslava Vučić te ističe da je Životinjska farma dojmljiva basna o naravi tiranije i korupcije koja vrijedi za sva vremena.

Kada je 1945. objavljena Životinjska farma, pisac je postao slavan i prvi put u životu imućan. Kupio je kuću na hebridskom otoku Jura u kojoj je napisao posljednje stranice glasovitog romana 1984. Radio je kad god nije bio u bolnici zbog tuberkuloze od koje je na kraju i umro u jednoj londonskoj bolnici u siječnju 1950.

Orwellova neprolazna alegorija o moći i danas je aktualna kao što je bila kada je prvi put objavljena. Nezaboravni likovi Životinjske farme nesmiljeno razotkrivaju političko licemjerje i opasnost da sloboda nestane zbog želje za vlašću. Novo Lumenovo izdanje te gorke, univerzalne satire može se nabaviti u svim knjižarama i webshopu Školske knjige.

U vrhunskoj satiri, za koju je kao nadahnuće poslužila Ruska revolucija i Staljinova izdaja njezinih ideala, životinje svrgnu ljudske izrabljivače i uspostave vlastito društvo u kojemu uskoro zavlada još represivnije i bezdušnije ropstvo