Sedam godina poslije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, zajednicu europskih naroda i država, počelo je objavljivanje Velike geografije Hrvatske, sintetskog djela u sedam knjiga o prostoru srednjoeuropske jadransko-podunavske zemlje koja već 14 stoljeća ponosno traje na zemljovidima Starog svijeta.

Prva knjiga – o obilježjima zemljopisnog položaja, teritorijalnog obuhvata o genezi i suvremenim pitanjima o granicama i političko-geografskim osobitostima – ima uvodno i vrlo važno mjesto unutar toga kapitalnog djela. Od osamostaljenja nove hrvatske države prošlo je više od četvrt stoljeća i jasna je potreba javnosti, posebice znanstvene, za sveobuhvatnom integralnom zemljopisnom sintezom njezina prostora.

Ovaj monografski sklop, nastao u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, temelji se na metodološkom konceptu cjelovite obrade zemljopisnih obilježja, strukture i procesa neovisne i suvremene Republike Hrvatske inovacijski iznesenom u Geografiji Hrvatske (Magaš, 2013.) gotovo 40 godina poslije starijega prethodnog izdanja (Geografija Hrvatske, I–VI, 1974.).

Svijest o prostoru

Velika geografija Hrvatske, i kao znatno proširen integralni zemljopisni monograf[1]ski sklop o suvremenoj Hrvatskoj i kao literatura za raznovrsne korisnike, ima pr[1]vorazredno nacionalno značenje i iznimno je važna i za struku. Zadaća je geografa taj prostor proučavati, a stručne i znanstvene spoznaje o njemu predstavljati kao građu čije je poznavanje korisno za razvoj, prosperitet i promicanje zamisli o očuvanju, vrednovanju, namjeni i uređenju teritorija Hrvatske.

To je bio glavni poticaj za to da se s regionalno-geografskog motrišta, u sedam zasebnih knjiga, što iscrpnije objasne geografska obilježja suvremene Hrvatske, njezin položaj, veličina i obuhvat s ulogom Hrvatske u međunarodnoj zajednici, prirodno-geografska osnova, prirodna, odnosno uvjetno homogena ili fizionomska regionalizacija, povijesno-geografske mijene, stanovništvo i naselja, gospodarstvo, gravitacijska, odnosno nodalno-funkcionalna regionalizacija i sustav središnjih naselja. Pri tome su koliko god je to bilo moguće poštovane sve vjerodostojne dosadašnje spoznaje, literatura i izvori.

Zemljopisna literatura

S obzirom na korjenite prostorne, demo[1]grafske, gospodarske i okolišne promjene potkraj 20. i na početku 21. stoljeća, ovim se kapitalnim djelom nastojalo zadovoljiti potrebe šire javnosti, znanosti i struke, pa i nastave geografije na sveučilišnoj razini, i proširiti integralnu zemljopisnu literaturu o Hrvatskoj, što ima, osim općeg značenja za struku, i iznimno opće obrazovno zna[1]čenje za mnoge zainteresirane. Posebna je svrha ovog izdanja, pripremljenog u suradnji Školske knjige i Sveučilišta u Zadru, pobuditi zanimanje ne samo u domaćoj nego i u stranoj akademskoj te široj javnosti.

U prvoj knjizi Geografski položaj, granice i političko-geografska obilježja Hrvatske autori razmatraju činjenice o važnosti geografskoga, posebice prometno-geografskog položaja i značenju Hrvatske u suvremenom okružju te stoljetne mijene i probleme u oblikovanju i uređivanju granica, posebice suvremenih. Znatan dio posvećen je političko-geografskim i geostrateškim okolnostima i odnosima Republike Hrvatske, a u skladu s time i odnosima s međunarodnom zajednicom, susjednim i drugim zemljama te prekograničnoj regionalnoj suradnji. Uz opširan popis literature, u pronalaženju pojmova i građe čitateljima pomaže kazalo zemljopisnih pojmova.

Sedma knjiga edicije

Sedma knjiga Velike geografije Hrvatske pod naslovom Razvoj i značenje hrvatske geografije dosad je najobuhvatniji, kronološki prikaz hrvatske geografije, odnosno zemljopisa kao znanosti i struke od srednjeg vijeka do 2020. godine.

Njezini su autori Damir Magaš, Ante Blaće i Ivana Crljenko.

Obrađene su faze razvoja hrvatske geografije vezane za srednjovjekovna i novovjekovna postignuća, posebice ona u 19. i 20. stoljeću kad je geografija kao znanost institucionalizirana i danas kad je sveučilišni studij i istraživačka jezgra na sveučilištima u Zagrebu i Zadru. Knjiga obiluje podatcima o osobama i djelima, a sadržava popis literature i kazalo osobnih imena i etnika te zemljopisnih imena.