DJEČJA KUĆA U RIJECI
Nezaboravno iskustvo – svijet kakav bi mogao biti
objavljeno: 25. travnja 2022.
Ovogodišnji Tjedan dobre dječje knjige, koji se od 25. do 30. travnja održava u Dječjoj kući u Rijeci u organizaciji Gradske knjižnice Rijeka i u partnerstvu sa Školskom knjigom, prilika je da bolje upoznamo jedinstvenu ustanovu u Hrvatskoj i na širem prostoru koja je u cijelosti namijenjena djeci.
Prekrasno uređena ciglena zgrada, spomenik industrijske baštine iz 19. stoljeća, otvorila je svoja vrata prije godinu dana, ali zbog pandemije i epidemioloških mjera nije mogla pokazati svoj puni kreativni potencijal. Ovih je dana konačno zablistala! Kako i ne bi kad se u njoj, u samo tjedan dana, održava četrdeset raznolikih i atraktivnih programa za djecu, njihove roditelje, učitelje i sve razigrane pojedince.
Dječja kuća u samom je srcu art-kvarta Benčić koji obuhvaća Gradsku knjižnicu Rijeka (u izgradnji), novootvoreni Muzej grada Rijeke (u obnovljenoj palači Šećerane) i Muzej moderne i suvremene umjetnosti (dovršen u prvoj fazi). Zanimljivo je da će Muzej, koji u svojoj mrežnoj osobnoj iskaznici zastupa ideju da umjetnost pripada svima, biti i fizički povezan s Dječjom kućom. Nekadašnji tvornički mostovi na prvom i trećem katu omogućit će lakšu razmjenu posjetitelja i podcrtati ideju da je u umjetnosti, baš kao i u životu, sve neraskidivo povezano.
Upravo je u toj međusobnoj povezanosti posebnost Dječje kuće: u njoj djeca mogu čitati i posuđivati knjige, ali ih mogu i dizajnirati i ilustrirati. Zapravo, nema toga što korisnici ne mogu raditi u Dječjoj kući. Mogu izrađivati animirane filmove i videoreportaže u filmskom studiju, komponirati glazbu u glazbenom studiju, postavljati lutkarske predstave na pravoj pozornici, izrađivati videoigre i igrati ih na velikom platnu projekcijske dvorane, potom dizajnirati proizvode i ispisivati ih s pomoću 3D pisača… I, zamislite, to ni približno nije sve!
Posjetite Dječju kuću i otkrijte ljudsko lice na koje smo gotovo zaboravili u konzumerističkom svijetu: ozareno lice homo ludensa, čovjeka koji se igra.
Osnovna zamisao riječke Dječje kuće proizlazi iz sinergijskog i multidisciplinarnog djelovanja što u praksi znači da se četiri ustanove (Gradska knjižnica Rijeka, Art-kino, Gradsko kazalište lutaka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti) isprepliću i povezuju ne samo u međusobnoj plodnoj suradnji nego i u programskim sadržajima. Tako lutkari pričaju priče iz dječjeg odjela knjižnice, ljubitelji knjiga ulaze u svijet 3D ispisivanja, mali filmaši stvaraju animacije možda upravo s lutkama koje izrađuju njihovi prijatelji na lutkarskim radionicama…
Sve se te aktivnosti događaju unutar ciglene zgrade koja je izgrađena potkraj 19. stoljeća kao dio Kraljevske ugarske tvornice duhana. Nakon Drugoga svjetskog rata dodijeljena je Tvornici brodskih motora „Rikard Benčićˮ, a nakon propadanja tvorničkoga kompleksa 1990-ih godina građevina je napuštena.
Danas je ciglena zgrada u kojoj se nekoć sušio duhan sačuvana kao vrijedan dio industrijske baštine, no ona je postala puno više od toga – svojevrsna čarolija – kuća u kući.
Izvana su sačuvani stari, masivni fasadni zidovi od pune opeke, a iznutra je sagrađena, ili preciznije rečeno, umetnuta nova zgrada. Autor arhitektonskog projekta, poznati riječki arhitekt Saša Randić, svojedobno ju je okarakterizirao kao čarobnu kutiju inspiriranu Alisom u zemlji čudesa u kojoj posjetitelji postupno otkrivaju njezine tajne.
I sami možemo posvjedočiti da ulazak u Dječju kuću nalikuje na svojevrsno otkrivanje zemlje čudesa jer takav kulturni centar – s tako širokim spektrom aktivnosti i tako fantastično opremljen – ne možemo usporediti ni s čime dosad viđenim u Hrvatskoj i u susjednim zemljama. Već u ulaznom atriju svakome je posjetitelju posve jasno: u taj su prostran dnevni boravak, s foteljama za sjedenje, odmor i druženje, djeca i njihovi roditelji uvijek dobrodošli.
U prizemlju Dječje kuće svi mogu boraviti i zabaviti se bez unaprijed najavljenog dolaska ili upisa u pojedinu radionicu, a roditeljima je na raspolaganju i kafić kao dodatni prostor za druženje dok su djeca na raznim aktivnostima. Uz namještaj hrvatskih dizajnera (Prostoria), u prizemlju se nalazi i umjetnička instalacija Riječka klupa-Plupa mladih dizajnera Jelene Azinović i Jaše Zelmanovića.
Na prvome i drugom katu smještena je višenamjenska dvorana sa 75 sjedećih mjesta, velikim projekcijskim platnom i pozornicom. Ona je namijenjena projekcijama dječjih filmova, izvedbi dječjih predstava, održavanju glazbenih programa, književnih večeri te raznim drugim aktivnostima. Ta višenamjenska dvorana služi i gledanju dječjih filmova koje će djeca sama stvarati, ali i projekcijama filmova prilagođenih djeci s teškoćama u razvoju.
Sve to saznajemo od naših domaćina na Tjednu dobre dječje knjige koji su nas poveli u obilazak prostora: voditelja projekata i marketinga Gradske knjižnice Rijeka Kristiana Benića i voditeljice programa Gradske knjižnice Rijeka Tanje Badanjak. Skreću nam pozornost na radioničke prostorije koje su smještene uz dvoranu i u kojima se mogu okupljati i roditelji i djeca u zajedničkim kreativnim procesima. Te su prostorije srce stvaralaštva Dječje kuće. Programski sadržaji koje ti prostori nude tiču se, između ostaloga, medijskog opismenjavanja djece rođene u svijetu digitalne tehnologije koja se razvija tako brzo da život u 21. stoljeću postaje poseban izazov.
Uz dvoranu na prvom katu nalazi se svojevrstan atrij, prostor za druženje, odnosno izložbeni prostor koji je mostom povezan sa zgradom riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, a na drugom su katu filmski i glazbeni studio te Šuma Striborova u kojoj je golemu tapiseriju osmislila akademska slikarica Sanja Ipšić-Randić.
Na trećem katu Dječje kuće svoj je novi dom, raskošniji i kvadraturom trostruko veći, pronašao Stribor, odjel Gradske knjižnice za djecu. Na samom kraju, na krovu Dječje kuće, nalazi se Kontejner – prostor za različite aktivnosti, među ostalima i za predstave, te terasa s koje se pruža nesvakidašnji pogled na krovove obližnjih kuća u kvartu.
Četiri ustanove koje skrbe za Dječju kuću imaju i partnera, Vijeće mladih Benčić – kariku koja spaja djecu, umjetnike, kulturne djelatnike i edukatore u otvorenu, raznoliku i inkluzivnu zajednicu. Kako saznajemo od naših domaćina, Vijeće promiče primjenu umjetničkoga i kulturnog obrazovanja kao alata za koheziju u zajednici te osobnu i društvenu promjenu. Vizija je izgradnja, preuzimanje, nasljeđivanje kulture.
Čuvanje upropaštene spomeničke baštine ima najviše smisla kad naše naslijeđe dobije novu, suvremenu i svrhovitu dimenziju.
Dječja kuća to izvrsno pokazuje.
Pokazuje i ljudsko lice na koje smo gotovo zaboravili u konzumerističkom svijetu. Ozareno lice homo ludensa, čovjeka koji se igra. Stoga sjednite u automobil gdje god bili u Lijepoj Našoj, povedite djecu i još ovoga proljeća osjetite tu razigranu energiju u Dječjoj kući. Nezaboravno iskustvo… svijet kakav bi mogao biti.
■ Autor: Jelena Mandić-Mušćet | Izvor fotografija: Dječja kuća / Gradska knjižnica Rijeka ■
